Koncesionim aktom je predviđeno davanje aerodroma u zakup na period od 30 godina, a kako je kazao ministar, u prve tri godine očekivane su investicije od 80 miliona eura.
“Jer nam je urgentno da u određene objekte uložimo određena sredstva, a u narednom periodu, u toku koncesionog perioda ukupno 200 miliona eura. Dakle, završenjem koncesionog perioda, sva ta imovina koja se bude sagradila, pokretna i nepokretna biće ostavljena državi i vraćena aerodromima na upravljanje”, ocijenio je on.
Ministar ističe da upravo iskustva zemalja regiona sa davanjem aerodroma u zakup dodatno govore o ispravnosti ove odluke.
“Najnoviji primjer je Beograd i beogradski aerodrom. Sada je u toku postupak davanja u zakup aerodroma u Sofiji. Deset aerodroma u Grčkoj je dato na koncesiju, aerodrom u Albaniji, na Kosovu, u Zagrebu. Svi su oni uradili taj postupak, u tom pravcu je njihova odluka, odnosno politika njihove Vlade“, dodao je Nurković.
Da bi se zadovoljile potrebe građana i privrede, potrebno je, navodi ministar, investirati u Aerodrome, a, kako kaže, koncesija je najbolje moguće rješenje, kako bi se izbjeglo zaduživanje.
“Dakle, investiraće koncesionar, strano privredno društvo, uložiće sredstva i mi ćemo imati ne samo investiciju, nego i jednokratnu nadoknadu, koju smo precizirali na najmanje 100 miliona eura avansnog, odnosno plaćanja unaprijed i godišnju koncesionu naknadu, koja će biti najmanje 10 odsto od ukupnog prihoda koje će ostvarivati to buduće preduzeće”, objasnio je ministar.
Osim aerodroma, Ministarstvo saobraćaja, navodi ministar za Novu M, čeka posao i u vezi aneksa ugovora sa kineskom kompanijom CRBC, zaduženom za izgradnju prioritetne dionice autoputa Bar-Boljare, od Smokovca do Mateševa. Naime, aneks je neophodan zbog dodatnih troškova, a ugovorom je predviđeno da cijena radova na prioritetnoj dionici autoputa može da se uveća deset odsto.
“Praktično je u završnoj fazi i očekujemo ovih dana da dobijemo konačno odobrenje, odnosno obrazloženje svake stavke iz tog aneksa, ponude izvođača i da ćemo vrlo brzo potpisati aneks ugovora. To ćemo tek kad dobijemo završni dokument od inženjera i analizu cijene znati koliko je – od 49,5 do 50 miliona će biti dio koji će se ugovoriti sa CRBC, dok će ostali dio projekta, i to sve kad saberemo, oba ta projekta, odnosno iznos sredstava za neugovorene radove biti 80 miliona, 81, što je u onih 10 odsto ugovorom predviđeno za nepredviđene, neugovorene radove”, kazao je Nurković.
Prema njegovim riječima, sa ovim naknadnim, nepredviđenim radovima, taj posao ne može biti završen 11. maja.
“Očekujemo to da bude 2020. godina, negdje polovina možda avgust, krajnji rok septembar-radi svake sigurnosti. Vodimo računa o tome da nam je kvalitet na prvom mjestu. Zaista nam je tu nulta tolerancija što se tiče izvođača, jer pomno to prati, kako inžinjer, tako upravljač projekta Monteputa, tako i državna komisija za tehnički prijem”, poručio je on.
Kako je istakao autoput će doprinijeti i razvoju sjevera.
“Kvalitetna infrastruktura je preduslov za razvoj privrede, ekonomije, a naročito turizma. Veliki podsticaj za razvoj privrede i ostajanje stanovništva na tom području, da više ne bude smjer sjever-Podgorica i primorje, nego da eventualno se iz ovog pravca vraćaju ka sjeveru i eventualno oni koji su pošli na Zapad, sigurno ovdje će imati bolje uslove za rad i život”, istakao je Nurković.
Osim izgradnje prioritetne dionice autoputa, bitno je da se do svakog kraja Crne Gore može nesmetano i lako doći, te će zbog toga Ministarstvo ove godine započeti izgradnju i rekonstrukciju nekoliko putnih pravaca.
“Biće praktično od granica Dobrakovo ka Bijelom Polju rekonstrukcija puteva, Mojkovac-Ribarevine do Berana, od Dračanovca do Rožaja, onda ćemo bulevar od Podgorice do Danilovgrada, predviđen je bulevar od Jaza do Herceg Novog. Smatram da ćemo u naredne dvije, tri godine sredstvima iz budžeta uraditi značajno poboljšanje u putnoj infrastrukturi”, dodaje on.
Nurković zaključuje da će se razvijanjem infrastrukture na pravi način valorizovati turistički potencijali Crne Gore, te da će izgradnja puteva sigurno doprinijeti ekonomskom procvatu.
