„Impresivno je bilo vidjeti kako su tri nova člana Predsjedništva BiH ostavila po strani svoje razlike i kako su dogovorili koordiniranu poziciju tokom prve zajedničke posjete Briselu i susreta s EU zvaničnicima“, prokomentarisao je na svom Tviter nalogu šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunar Vigemark.
Član Predsjedništva BiH i predsjednik Demokratske fronte Željko Komšić u intervjuu za Pobjedu kaže da ne vidi ništa senzacionalno u tome što su se trojica članova državnog Predsjedništva u Briselu ponašala kulturno i civilizovano.
,,Naravno, mogli smo se svađati i brukati, ali ko bi od toga imao koristi?! Svi znamo šta ko od nas misli i kako gleda na bosanskohercegovačko društvo; ipak, ovoga puta smo nastupili kao institucija države BiH, kao Predsjedništvo i bilo je logično da pokažemo minimum razumijevanja i tolerancije“, kaže Komšić.
POBJEDA: Ispade da se vas trojica bolje razumijete u Briselu nego u Sarajevu.
KOMŠIĆ: Trudimo se da privatno održimo korektne odnose, bez obzira na to što imamo posve različite političke stavove. Uostalom, raditi nam je zajedno naredne tri i po, četiri godine.
POBJEDA: Jedan od uslova ulaska u EU je unutrašnja stabilnost zemlje. Kako ćete je obezbijediti? Može li BiH 1. novembra zaista dobiti status kandidata za članstvo EU?
KOMŠIĆ: Mislim da je taj rok isuviše ambiciozno postavljen. Zašto? Brisel nam je postavio nekoliko uvjeta, od koji je formiranje vlasti na svim razinama već ispunjen. Do 1. novembra bismo mogli odgovoriti i na dodatna pitanja iz Upitnika EK. Međutim, ostaje reforma izbornog zakona, koja mora biti obavljena u skladu sa presudama Ustavnog suda BiH i u skladu sa odlukama Suda za ljudska prava u Strazburu. To će biti najveći izazov.
POBJEDA: Ako potpredsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Nebojša Radmanović kaže da bi se Republika Srpska mogla usprotiviti ulasku BiH u EU, jesu li onda evropske integracije zajednički cilj svih relevantnih političkih stranaka u BiH?
KOMŠIĆ: Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik misli posve drugačije: tokom posjete Briselu, Dodik se otvoreno založio za ulazak BiH u EU. U tom smislu, Radmanovićev stav ne doživljavam kao zvaničan stav SNSD-a.
POBJEDA: Ipak, da li bi se navedena Radmanovićeva uzdržanost mogla tumačiti i kao odgovor SNSD-a na Vašu čvrstu opredijeljenost za članstvo BiH u NATO?
KOMŠIĆ: Kada je riječ o euroatlanskim integracijama, napisano pravilo je da su sve države, prije ulaska u EU, postajale dio NATO alijanse. Što je logično. Tim prije što su standardi za članstvo u obje organizacije slični, bez obzira na to što je NATO više vojno-sigurnosna, a EU ekonomsko-politička unija.
U BiH su EU i NATO integracije za sada dva odvojena procesa. I tokom razgovora u Briselu, istaknuto je da među članovima Predsjedništva BiH o tome postoje bitne razlike. ,,Nemojte, molim vas“, prekinula nas je gospođa Mogerini. ,,Ovdje razgovaramo o EU, ne o NATO“.
POBJEDA: Zašto mislite da je za BiH važno članstvo u NATO?
KOMŠIĆ: U decembru prošle godine Bosna i Hercegovina dobila je zeleno svjetlo za aktivaciju Akcionog plana za članstvo u NATO, što je od izuzetnog značaja za sigurnost i stabilnost naše zemlje. Ne znam ko je to rekao, ali ponoviću misao: Zar nije bolje biti za stolom, nego na meniju velikih sila!
POBJEDA: Rekao je Vuk Drašković.
KOMŠIĆ: Imao je pravo. BiH će, baš kao i Crna Gora i Makedonija, sigurno imati višestruke koristi od članstva u NATO.
POBJEDA: Koliko je uopšte realno članstvo BiH u NATO, posebno ako se u obzir uzme ne samo odnos snaga unutar BiH, nego i uticaj Srbije i Rusije u regionu?
KOMŠIĆ: Mislim da je naše članstvo u NATO veoma realno. Podršku ulasku BiH u NATO Milorad Dodik, kao trenutno glavni protivnik te ideje, dovodi u vezu sa eventualnim ulaskom Srbije u taj vojni savez, zanemarujući, pritom, činjenicu da tezu o vojnoj neutralnosti Srbije ozbiljno dovodi u pitanje veoma bliska suradnja službenog Beograda i NATO. Mislim da je gospodin Dodik veoma pragmatičan čovjek i da je u postojećim okolnostima njegova logika sljedeća: tačno je, trenutno me podupire Rusija; šta će biti ako je se jednoga dana odreknem?
POBJEDA: Zaista vjerujete u to?
KOMŠIĆ: Vjerujem, da. Zašto? Zato što nisam baš siguran da je Dodik tako veliki obožavalac Rusije. Najzad, koliko smo samo puta već bili u prilici da posmatramo Dodikove političke i geostrateške oscilacije? Pa, tog je čovjeka na vlast doveo Zapad - Amerika i NATO. Ako je neko bio miljenik Zapada, bio je Milorad Dodik. Stvari su se u međuvremenu promijenile i Dodik je počeo da igra na kartu Rusije. Ko vam, dakle, garantuje da se to sjutra neće promijeniti?
Dodik je, kažem, pragmatičan čovjek i političar, koji veoma pažljivo vaga šta je za njega korisno. U tom smislu se nikada ne bih zaklinjao u Milorada Dodika i njegovu dosljednost. Kada je riječ o uticaju Rusije u regionu, moram reći da se veoma dobro sjećam poruke ministra vanjskih poslova Rusije Sergeja Lavrova, koji je svojedobno rekao da će Moskva poštivati svaku odluku BiH kada je riječ o našim evropskim i NATO integracijama.
,,Mi smo principijelno protiv širenja NATO, ali ako BiH želi ići tim putem, Rusija će vašu želju poštovati“, kazao je tada ministar Lavrov.
POBJEDA: Gospodine Komšiću, ministar Lavrov je, baš kao i predsjednik Vladimir Putin, do momenta kada je to postalo realno mnogo puta ponovio da se Rusija neće protiviti ulasku Crne Gore u EU i NATO, pa znamo što se dogodilo 16. oktobra 2016. Plaši(m) se Danajaca i kada darove nose, je li tako?
KOMŠIĆ: Da, to je istina. Međutim, obaveza nas koji smo nosioci vlasti je da donosimo i teške odluke, one koje u tom momentu ne podržava većina građana. Vjerujem da crnogorskim liderima nije bilo lako slušati teške riječi, optužbe i prijetnje od tako moćne zemlje kakva je Rusija; usprkos svemu, oni su s pravom bili uvjereni da je za Crnu Goru dobro da pristupi NATO alijansi.
Mislim da je i naš zadatak da, bez obzira na sve teškoće i prepreke, preuzmemo odgovornost i da BiH povedemo putem koji je najbolji za sve njene građane.
(Opširnije u današnjoj Pobjedi)
