Posebno zadovoljstvo izražava zbog činjenice što drugu godinu za redom, kolega Radule Novović i naš parlament, predsjedavaju ovim veoma važnim odborom, čiji izvještaji i rezolucije predstavljaju svojevrsnu podršku smjernicama od značaja za razvoj našeg regiona.
“U tom kontekstu, želim da vas uvjerim da je Crna Gora, kao dobar susjed i dokazani prijatelj, oslonac i pouzdan partner svim državama članicama Procesa saradnje koje dijele viziju stabilne i prosperitetne evropske budućnosti. Dozvolite da izrazim zadovoljstvo i temom koja nas danas okuplja, jer dijelim mišljenje da je obrazovanje nukleus razvoja jednog društva. Cijenim da je obrazovanje jedan od najosjetljivijih elemenata koji tvore organizam čovjeka, zemlje i civilizacije, pa vjerujem da smo svi zajedno odgovorni za njegovo zdravlje. Zdravlje koje nam omogućava osposobljenog, radnog i kreativnog čovjeka na kojem počiva svaka zajednica, od porodice do globalnog sela, kako je Makluan naslutio današnje vrijeme”, navodi se u saopštenju Brajovića.
Dodaje da je opšte poznato da je tehnološka revolucija promijenila svijet.
“Ali, siguran sam i da je digitalna revolucija promijenila čovjeka. Kao što je internet promijenio i svijet… i čovjeka… i demokratiju. Sajber prostor nam je zakomplikovao, ali i istovremeno pojednostavio naš stvarni i naš virtuelni život, bez koga više gotovo nijesmo cjelokupni. Upravo u sajber prostoru je tačka presijecanja života, interesovanja, djelovanja modernog čovjeka. U toj tački se krajem prošlog vijeka stvorio jedan novi – virtuelni svijet. Ova tehnološka revolucija je ostavila više pozitivnih, ali i negativnih posljedica. Pokazala nam je koliko je čovjek dobronamjeran i zlonamjeran. Pokazala nam je i koliko je čovjek sposoban, kao i da ljudskoj kreaciji i stvaralaštvu nema kraja. Zadovoljan sam što živim ovaj trenutak, a radoznao šta nam slijedi”, smatra Brajović.
No, kako kaže, upravo tu počinje i naša briga.
“Svjestan sam da uvođenje novih tehnologija u obrazovni sistem obogaćuje i olakšava valorizaciju znanja, kako učenika, tako i nastavnog osoblja. Međutim, taj proces ne smije biti sproveden olako, već traži temeljni i sistematski prilaz. Ne smijemo dozvoliti da nam moderne tehnologije budu loši gospodari, već dobre sluge. Tu prije svega mislim na upotrebu kompjutera i interneta u obrazovne i naučne svrhe, mislim na dostupnost informacija, razvijanje sajber zajednica koje motivišu interaktivno učenje, ekonomičnost vremena i prostora…”, navodi Brajović.
Savremeni učenik, kako dodaje, ili potrošač, u kontekstu novih tehnoloških mogućnosti može ponijeti epitet aktivnog kreatora i stvaraoca.
“Učenik, podsredstvom novih tehnologija djela na sebi svojstven način, na više polja: tehničkom, informativnom, umjetničkom, političkom itd… Zato učenik mora biti pravilno usmjeren u tom blagoslovenom virtuelnom svijetu bez granica, do onog momenta dok ne počne da vlada materijom, a ne materija njim. A to je posao i obaveza učitelja, roditelja i institucija. To je, u okviru svojih odgovornosti, obaveza i svih parlamenata koje predstavljamo mi narodni poslanici. Zadatak odgovornog društva je da stvara digitalno vrijeme koje ne ugrožava, već stvara egzistenciju. Poboljšava i ohrabruje povjerenje u digitalno obrazovanje. Razvija i priprema vještine neophodne za digitalno vrijeme. Otvara nova radna mjesta i sve što je potrebno za razvoj modernog društva i države. Kao što znate – ono što smo u našem djetinjstvu i mladosti mi malo stariji smatrali utopijom, danas živimo – živimo digitalno vrijeme. U nadi da vaša današnja diskusija pruži doprinos otklanjanju dilema, podstakne stvaranje novih ideja u službi obrazovanja za XXI vijek, želim vam uspješan rad”, poručio je Brajović.
