Djeca, naime, više neće morati da čitaju "Lovca u žitu", "Nepodnošljivu lakoću postojanja", kao ni brojne druge domaće i strane savremene autore, ali ni "Dnevnik Ane Frank".
Zbog ove odluke pobunilo se i Hrvatsko društvo pisaca, poručivši kako je popis lektire "kafkijanska noćna mora", prenosi Index.hr.
Pokrenuta je i peticija u kojoj se traži vraćanje na popis obavezne lektire te knjige utemeljene ne tekstovima iz dnevnika koji je napisala jevrejska djevojčica Ana Frank koja je stradala tokom Drugog svjetskog rata.
"Dnevnik Ane Frank je nestao s popisa školske lektire. Ne znamo zašto je nestao, ali znamo da je ovo djelo izuzetno važno za razumjevanje koliko daleko može ići ljudsko zlo u jednom mračnom vremenu. Smatramo da Holokaust nije tema koja se smije preskočiti u nastavi hrvatskog jezika", navodi se u peticiji.
Istovremeno, nezavisni saborski zastupnik Bojan Glavašević poručio je da je odnos prema knjizi "Dnevnik Ane Frank" ilustrativan primjer odnosa vlade prema holokaustu koji pokazuje duboko nerazumijevanje činjenice da je odbijanje suočavanja s prošlošću direktan put u ponavljanje svih najgorih grešaka, prenosi Hina.
"To nije bilo kakva knjiga, ovo je jedan u nizu znakova procesa koji je namjeran, a mogu ga opisati kao kolektivno programiranje zaborava", rekao je Glavašević.
On je podsetio da su generacije mladih Evropljana, njihovih očeva majki i djeda prošle, makar na brzinu, kroz to djelo.
"To je neka vrsta intelektualne i emocionalne vakcine i da nije bilo nje današnji bi svijet bio neuporedivo gori nego što jeste", rekao je Glavašević i pozvao hrvatsko društvo da reaguje.
