On je istakao da je Fond spremno dočekao nastanak zaštićenog slučaja u IBM.
„Isplata posredstvom tri banke je počela 28. januara. Prvog dana je bilo puno deponenata, uglavnom iz Podgorice, a narednih dana kad su se deponenti uvjerili da su im depoziti sigurni gužva se smanjila i sad se dnevno javlja po desetak deponenata. Većina rezidenata ostavlja novac u bankama i prema posljednjim podacima 44 odsto sredstava je ponovo deponovano na računima u nekoj od banaka“, naveo je Marković.
Direktor Fonda je rekao da se više od hiljadu deponenata IBM vjerovatno neće ni javljati jer su im depoziti manji od eura. Marković je pojasnio da je većina tih deponenata iz Pljevalja, te da njihovi depoziti datiraju iz vremena Pljevaljske banke, koja je prerasla u IBM.
"Ne znam koja je imovina IBM, niti kolika su potraživanja. Znam da ima 4,5 miliona eura kredita koji se vraćaju", precizirao je Marković.
On očekuje da će Fond, koji je u trećem isplatnom redu vezano za naplatu iz stečajne mase, makar djelimično nadoknaditi trošak, imajući u vidu da država, CBCG i potraživanja vezano za rad stečajne uprave nijesu velika.
Marković je precizirao da bi u slučaju uvođenja stečaja u Atlas banku garantovani depoziti do 50.000 eura iznosili 93,5 miliona eura, ističući da Fond raspolaže sa dovoljno novca da pokrije taj trošak.
„U slučaju proglašenja stečaja u Atlas banci banka isplatioc mi morala imati ekspoziture u svim mjestima u kojima ih ima banka koja je otišla u stečaj. Fond trenutno raspolaže sa 100 miliona eura likvidnih sredstava, ne računajući kreditnu liniju sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj", naveo je Marković.
