Svijet

Tajani spreman posjetiti logor Risiera

Predsjednik Evropskog parlamenta Antonio Tajani, koji je izjavom o „italijanskoj Istri i Dalmaciji“ šokirao javnost u Hrvatskoj i Sloveniji, izrazio je spremnost da posjeti nekadašnji nacističko-fašistički logor Risiera di San Sabba u Trstu u kojemu su ubijene hiljade Slovenaca, Hrvata, Jevreja i italijanskih antifašista u zadnje dvije godine Drugog svjetskog rata, objavili su u utorak slovenački mediji.
Wikipedia: Risiera di San Sabba
Wikipedia: Risiera di San Sabba
Novi listIzvor

Na Tajanijevu izjavu izrečenu u nedjelju na obilježavanju Dana sjećanja italijanskih žrtava u Basovizzi kod Trsta reagovala je uz ostale slovenačke političare i povjerenica Evropske komisije Violeta Bulc, zadužena za promet, poručivši mu preko Twittera da se tako nešto ne očekuje se od evropskih lidera.

„Krivotvorenje povijesnih činjenica na slovensko-italijanskoj granici nije prihvatljivo. Evropska priča utemeljena je na miru, solidarnosti i jedinstvu“, navela je Bulc, te dodala da poziva Tajanija da oboje zajedno odaju počast žrtvama ubijenima kod jame Basovizze gdje u nedjelju potomcima italijanskih „esula“ (izgnanici iz Istre i Dalmacije) govorio Tajani, ali i nekadašnji nacistički logor Risiera u Trstu, gdje su u dvije zadnje ratne godine nastradale hiljade Slovenaca i Hrvata koji su ondje ubijeni i spaljeni, prenio je u utorak mariborski list „Večer“.

Tajani je naknadno izrazio žaljenje ako je bio „krivo shvaćen“ jer nije želio „nikoga uvrijediti“ niti se radilo o izražavanju teritorijalnih pretenzija nego „poruci mira“ da se tragična istorija više nikad ne ponovi.

„Istorija je istorija, ali iz nje učimo učimo i tako postajemo mudriji. Zato vas pozivam da zajedno obiđemo žrtve Basovizze i žrtve logora Risiera“, poručila je u prepisci na Twitteru Bulc, na što joj je Tajani odgovorio da je „spreman“ to učiniti, prenosi mariborski list.

„Risiera di San Saba u Trstu, nekadašnji industrijski pogon za skladištenje i čišćenje riže, prenamijenjen je 1943. u koncentracijski logor. 1944. tamo je sagrađen i krematorij u kojemu je spaljeno oko 5 hiljada logoraša, a više hiljada zatočenih poslano je u druge logore u Poljskoj i Njemačkoj. Žrtve Risiere uglavnom su bili Slovenci, zatim Hrvati, italijanski antifašisti i Židovi.

Kroz logor kojim su upravljali njemački nacisti, ali su čuvari uglavnom bili italijanski fašisti, prošlo je 20-ak hiljada ljudi. Italijanska je država 1965. Risieru pretvorila u muzej u kojemu se posjetioci mogu upoznati s užasima fašizma i nacizma, te patnjama logoraša prije nego što su bili ubijeni i spaljeni.

Portal Analitika