Društvo

Čije je pare prao Duško Knežević?

Prema pouzdanim informacijama Dnevnih novina, poslovanje Duška Kneževića u Crnoj Gori i tragovi novca putem E-Commerce servisa, već duži period su u fokusu ne samo naših istražnih organa, već i međunarodnih.
Čije je pare prao Duško Knežević?
Dnevne novineIzvor

Pokušajima da se prikaže kao žrtva ličnih nesuglasica i da priču prebaci na politički teren, Knežević prikriva činjenice da su njegovi problemi sa istražnim organima počeli sumnjom u pranje novca, koje je za rezultat imala to da je Specijalno državno tužilaštvo predložilo blokiranje novčanih sredstava u iznosu od 62.761.813,00 eura zatečenih na računima okrivljenih rezidentnih pravnih lica. A kako su rezidentna pravna lica čija su sredstva blokirana registrovani u Velikoj Britaniji, Izraelu, Italiji, Francuskoj, Češkoj, Bugarskoj, Poljskoj, Holandiji, Malti, Gibraltaru, Madagaskaru, Britanskim djevičanskim ostrvima, Kipru, Maršalskim ostrvima, to su i logičnije tvrdnje da su ti tokovi novca u fokusu i međunarodnih organa koji se bave pranjem novca.

U tom pravcu idu i tvrdnje da se Knežević ne krije samo od državnih organa Crne Gore, već i od onih kojima je obećao da će njihov novac posredstvom E-Commerce servisa ući u legalne tokove. Sada su ta sredstva blokirana, a Knežević ne samo da ih nije oprao, nego su njihovi milioni zarobljeni.

Prema pouzdanim informacijama, Knežević je u problemu da objasni kada će i kako ta sredstva biti vraćena. Posebno pitanje je ko su njegovi klijenti kojima je prao novac i kako su ga stekli, što sve još više otežava poziciju Kneževića.

Da podsjetimo, Specijalno državno tužilaštvo sprovodi istragu protiv 79 fizičkih i 95 pravnih lica zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, pranje novca i utaja poreza i doprinosa. Istraga se odnosi na pravne poslove realizaciju novčanih transakcija putem E-Commerce servisa.

Po navodima SDT-a, postoji osnovana sumnja da su 148 rezidentnih pravnih lica evidentirani kao korisnici E-Commerce servisa kod Atlas Banke, a da je od 2011-2018. godine bilo prijavljeno 606 web sajtova-kao internet prodajnih mjesta.

Specijalni tužilaštvo osnovano sumnja da se u periodu od 2011-2018. godine promet korisnika E-commerc servisa-rezidentnih trgovaca odvijao preko njihovih web sajtova i računa i partija tih računa. SDT je predložilo blokiranje novčanih sredstava u iznosu od 62.761.813,00 eura koja su zatečena na računima okrivljenih rezidentnih pravnih lica, kako bi se spriječile dalje, a nepopravljive posljedice po budžetska sredstva Crne Gore.

Država je izgubila oko 60 miliona eura poreza. Atlas banka je preko E-comerca imala profit od 800 miliona eura, a ostale banke koje koriste E-comerce samo oko pet miliona eura.

Portal Analitika