Treći izvještaj “Indikatori nivoa medijskih sloboda i bezbjednosti novinara – Crna Gora 2018” koji je Sindikat predstavio pokazuje da se svaki peti novinar može pohvaliti platom koja je od 500 do 600 eura, a svega 12.5 odsto novinara prima platu koja je veća od 600 eura.
Izvještaj je obuhvatio i anketu sa 136 novinara i urednika, što predstavlja 17 odsto zaposlenih u tom segmentu medija.
Kako je kazala Bojana Laković Konatar iz Sindikata, zarade u privatnim medijima su veće od onih koji su u državnom vlasništvu.
“Istraživanje je pokazalo i da uglavnom urednici nijesu bili voljni da govore o svojim zaradama, da novinari uglavnom primaju ispod 500 eura, ali i da postoji velika razlika između zarada urednika i novinara što utiče na prosjek plata u medijima”, kazala je Laković Konatar podsjećajući da je prosječna zarada na nivou države bila 510 eura.
Ona je istakla da svaki peti novinar nije slobodan da se učlani u sindikat, a da je osam odsto anketiranih na pitanje „Da li ste slobodni da se učlanite u neki od sindikata?“ odgovorilo je „Ne znam“, što može ukazivati na činjenicu da oni imaju strah od posljedica koje bi „otvoreniji odgovor“ donio.
“Kada je u pitanju sindikalno angažovanje anketiranih, 38% je kazalo da su učlanjeni u neki od sindikata, dok je 60% njih kazalo da nije član ni jednog sindikata”, navela je Laković Konatar.
Istraživanje je, kako je rekla, ponovo pokazalo da postoji hijerarhija uticaja, odnosno da postoje osobe koje utiču na rad novinara i da je njihov uticaj veći ukoliko su bliže novinarima u njihovom svakodnevnom radu.
Tako se, sudeći po odgovorima anketiranih novinara, može zaključiti da urednici imaju najveći uticaj na njihov rad. Skoro 80 odsto anketiranih novinara kazalo da urednici imaju izuzetan, veliki ili djelimičan uticaj na njihov rad, dok je svega 17 odsto anketiranih kazalo da urednici utiču slabo ili uopšte ne utiču na njihov rad.
Među onima na koje urednici imaju veliki uticaj nalaze se većinom zaposleni u privatnim medijima, pa je tako svaki peti ispitanik zaposlen u privatnim medijima kazao da urednici na njega utiču veoma, odnosno izuzetno.
Na drugom mjestu se, već drugu godinu za redom nalaze menadžeri medija, koji prema mišljenju 53 odsto anketiranih novinara utiču na njih u nekoj mjeri (djelimično, veoma ili izuzetno).
S druge strane, 42 odsto anketiranih je istaklo da oni imaju slab uticaj ili da uopšte ne utiču na njihov rad.
Uticaj menadžera je najočigledniji u privatnim medijima, o čemu svjedoči i istraživanje koje je pokazalo da se svaki četvrti ispitanik suočava sa takvim problemom, a pritisak od strane menadžera najviše osjećaju novinari (35 odsto).
Čak 63 odsto ispitanika kazalo je da se radno vrijeme novinara u nekoj mjeri povećalo u prethodnom periodu, a kako je rekla, anketa je još jednom potvrdila da novinari doživljavaju svoj ekonomski položaj sve gorim iz godine u godinu.
“Sudeći po odgovorima čak oko 60% anketiranih, ekonomski položaj novinara je veoma ili donekle oslabio, a svega nešto manje od 9% anketiranih vjeruje da je on ojačao djelimično ili veoma. Mišljenje da je ekonomski položaj novinara oslabio imaju najviše novinari privatnih medija, a na takvo mišljenje ne utiče funkcija koju obavljaju u medijima – i novinari i urednici dijele taj stav”, objasnila je Laković Konatar dodajući da je skoro 15 odsto anketiranih prinuđeno da osim novinarskog radi i neki drugi plaćeni posao.
Prema riječima Marijane Camović nijesu usvojeni predlozi Sindikata medija koji su se odnosili na uvođenje obaveze medija da imaju statut u kojem bi bio preciziran način imenovanja glavnog i odgovornog urednika, kao i uvođenje garancija da će tekst koji je u javnom interesu biti objavljen bez obzira na stav vlasnika.
“To je bio pokušaj da se smanje autocenzura, cenzura i uticaj vlasnika na uređivačku politiku na šta su ukazali i eksperti Savjeta Evrope ističući da je ta pojava crnogorska specifičnost, ali na nivou Radne grupe nije bilo razumjevanja za te ideje”, rekla je Camović.
Iz Sindikata su takođe naveli da je od početka jula 2017. do kraja juna 2018. godine u Upravi policije evidentirano devet događaja koji se odnose na napade na novinare, zaposlene u medijima i imovinu medija.
Dva slučaja registrovana u drugoj polovini 2017. godine odnose se na prijetnje upućene bivšem novinaru, koji se trenutno nalazi na rukovodećoj poziciji jedne političke partije, tako da, je u bazu napada koji SMCG void na sajtu safe journalists.net riječ je o sedam slučajeva.
SMCG je pratio sve što se u tužilaštvu, policiji i sudovima dešavalo po pitanju slučajeva napada na novinare i onima u kojima su novinari i novinarke tužioci ili tuženi.
Praćen je i slučaj Jova Martinovića koji je prvostepeno osuđen na 18 mjeseci zatvora zbog članstva u kriminalnoj organizaciji koja se bavila preprodajom narkotika. SMCG je negodovao zbog te presude jer smatramo da je Martinoviću nanijeta nepravda.
Najnoviji događaj je izricanje prvostepene presude osobi koja je ugrozila sigurnost novinarke Vijesti Jelene Jovanović, prijeteći joj na njenom radnom mjestu.
