– Trećina (31,1 odsto) učenika prvog, drugog i trećeg razreda srednjih škola u Crnoj Gori seksualno je aktivna, a 30,8 odsto njih nije koristilo kondom pri prvom seksualnom odnosu, pokazalo je istraživanje NVO Juventas.
Prema podacima koje je Pobjeda dobila od Udruženja ,,Roditelji“, u istraživanju koje su oni radili, 37 odsto ispitanika prvo seksualno iskustvo imalo je u periodu između 15. i 18. godine, a zaštitu ne koristi njih 21,3 odsto.
U našem obrazovnom sistemu ne postoji obavezni predmet seksualno obrazovanje. U Ministarstvu prosvjete smatraju da nije potrebno uvođenje posebnog, obaveznog predmeta koji bi se bavio isključivo seksualnom edukacijom. To obrazlažu time što se, kako navode, „ova tema već obrađuje kroz predmete i međupredmetne oblasti i to prilično kvalitetno i prilagođeno uzrastima“.
ISTRAŽIVANJA
Jovan Dašić iz nevladine organizacije Juventas kazao je za Pobjedu da je istraživanje koje su uradili sprovedeno u periodu od 1. oktobra do 1. novembra prošle godine i da je njime obuhvaćeno 2.371 ispitanik. Istraživanje je dio projekta ,,Znanjem do zdravlja“ finansijski podržanog od Direktorata za mlade Ministarstva sporta.
- Manje od polovine seksualno aktivnih srednjoškolaca navodi da uvijek koriste zaštitu pri seksualnom odnosu, dok 14,7 odsto ispitanika koji su seksualno aktivni kaže da uopšte ne koriste zaštitu. Kao ključne razloge što ne koriste zaštitu navode da više uživaju bez kondoma, zatim da nemaju novca, kao i nelagodu prilikom kupovine - saopštio je Dašić. Smatra da je iz ovih razloga neophodno pružiti mladima više pažnje, sa njima razgovarati o seksualnom i reproduktivnom zdravlju, ali i povećati prisustvo ovih tema u školi, medijima i porodici.
- Istraživanje pokazuje da se jedan odsto srednjoškolaca obraća za pomoć školskom psihologu, a tek se 0,4 odsto nekada obratilo za pomoć Savjetovalištu za mlade koje funkcioniše u okviru primarne zdravstvene zaštite, pa je potrebno jačati i promovisati preventivne i tretmanske službe - poručio je Dašić. Govoreći o obrazovnom sistemu u našoj državi, kazao je da je važno da izborni predmet ,,Zdravi stilovi života“ postane obavezan ili makar dostupan svim učenicima.
- Program ovog predmeta sadrži osnovne informacije o seksualnom i reproduktivnom zdravlju, koje mogu značajno uticati na prevenciju polno prenosivih bolesti, neželjenih trudnoća i ostalih rizičnih ponašanja kod mladih. Rezultati pokazuju da je ne tako mali broj srednjoškolaca seksualno aktivan, a izbjegavanje ove teme je zatvaranje očiju pred istinom - da o ovoj temi treba da pričamo na vrijeme - upozorio je Dašić. Ovakav stav dijeli i psihološkinja koja radi na SOS Roditeljskoj liniji u Udruženju ,,Roditelji“ Milica Pušonjić, a koja je kazala da se sistemski može djelovati tako što će predmet „Zdravi stilovi života“ biti obavezan za sve učenike.
-To ne smije biti izborni predmet jer to ne izaberu svi da slušaju. Treba razbijati predrasude i dozvoliti djeci da pitaju što god požele, da se ne stide i podržati ih, a ne osuđivati - rekla je ona za Pobjedu. Naša sagovornica je kazala da je Udruženje ,,Roditelji“ prošle godine uradilo istraživanje na uzorku od 200 ispitanika između 16 i 30 godina i da podaci i nijesu ohrabrujući.
- Prvo seksualno iskustvo između 11. i 15. godine imalo je 4,3 odsto ispitanika. Kada smo ih pitali za razlog stupanja u seksualne odnose, najviše njih je reklo da je to uradilo iz ljubavi, zatim iz strasti, a 2,1 odsto je to uradilo na nagovor partnera ili vršnjaka. Zabrinjava to što čak 85 odsto njih ne prepoznaje roditelje kao adresu kojoj se treba obratiti kada je ova tema u pitanju, ali ni profesore. Najviše njih informacije crpi iz medija (51,1 odsto) ili iz razgovora sa vršnjacima (39 odsto) - rekla je Pušonjić.
RAZGOVOR SA RODITELJIMA
SOS liniju, koja postoji dvije godine, roditelji su zvali zbog raznih problema i nedomica koje imaju, ali nikad, kako je kazala Pušonjić, da pitaju kako da razgovaraju sa adolescentima o seksu. - Nikada niko nije nazvao konkretno zbog toga, ali se često kroz razgovor ta tema ipak provuče, pogotovo kada nas roditelji pitaju kako da razgovaraju sa adolescentima, koji su u toj životnoj fazi vrlo osjetljivi.
Kada se dotaknemo teme seksualnosti uvijek im preporučujemo da imaju otvoren odnos sa djecom i da sa njima razgovaraju. Nema univerzalnog recepta jer sve zavisi od mentalnog sklopa i roditelja i djeteta. Jedno je sigurno, kada se priča na tu temu, preznojavaju se i jedni i drugi - kazala je u šali naša sagovornica. Pušonjić je navela da je veoma važno da se sa djecom razgovara već od desete godine, kako bi bili upućeni u ovu temu prije nego dođe vrijeme da sami istražuju.
- Nekad, ali rijetko, dešava se da djeca sama pitaju roditelje nešto na temu seksa i tada im treba otvoreno odgovarati na pitanja. Oni moraju znati kako im se mijenja tijelo, treba razgovarati o emocijama, ali i rizicima jer je važno da znaju sve o bolestima i zaštiti - rekla je Pušonjić. Ona je navela da je važno pričati i „o svijetloj strani“ i da ih ne treba zastrašivati od seksualnih odnosa već im objasniti kako da se čuvaju.
- Pravo vrijeme za ulazak u seksualne odnose ne postoji i granica nije ista za sve, jer se svi različito razvijamo i sazrijevamo. Seks treba da upražnjavaju tek kad su sigurni i kad dobro poznaju svog partnera. Važno je da to bude njihova odluka i da se nikome ne dokazuju. Uz to, uvijek moraju da se čuvaju i to treba da imaju na umu - posavjetovala je naša sagovornica.
SMANJITI RIZIKE
Psihološkinja u Srednjoj ekonomskoj školi „Mirko Vešović“ Varja Kadić-Pejković dijeli ovakav stav i smatra da djecu ne treba zastrašivati, već da sa njima treba razgovarati „a ključna poruka je ne žuriti, voditi računa o emocijama i koristiti zaštitu“.
- Često roditelji smatraju da će djecu razgovorom o seksualnosti podstaknuti na seksualnu aktivnost, ali zapravo je obratno - što ranije razgovor sa djecom o seksualnosti počne na način koji je prilagođen njihovom uzrastu, to su manje šanse za rizično seksualno ponašanje. Kroz ovakav pristup stvara se i osnova povjerenja i otvorene komunikacije među njima. Otvoren razgovor može nadjačati uticaj vršnjaka i medija kojima su mladi podložni u ovom razvojnom periodu života - smatra Kadić-Pejković.
Ona kaže da je važno podsticati razvoj socio-emocionalnih vještina mladih kako bi sve odluke pa i one o seksualnim aktivnostima donosili odgovorno. - Kroz ove vještine mladi su spremni pozitivno i odgovorno istraživati svoju seksualnost, znanje da prepoznaju i odupru se seksualnom nasilju. One omogućavaju mladima da prvo seksualno iskustvo temelje na ljubavi što je kasnije osnova u zrelom dobu za formiranje stabilne i čvrste emocionalne vezanosti kao i samopoštovanja i poštovanja u partnerskim odnosima - savjetuje Kadić-Pejković.
Smatra da je u naš obrazovni sistem prisutna tema o reproduktivnom zdravlju kroz izborni predmet „Zdravi stilovi života“, ali, kako kaže, ne u dovoljnoj mjeri.
- U srednjim stručnim školama mladima se ne nudi opcija da ovaj predmet izučavaju i dobiju više informacija u školi. O ovoj temi valja govoriti još u predškolskom uzrastu na primjeren i adekvatan način. Investiranje u zdravlje i stavljanje akcenta na prevenciju je najjeftinija investicija i mnogo manje košta nego posljedice do kojih može doći iz neznanja kao što su sterilitet, polno prenosive bolesti, neželjena trudnoća i slično tome - rekla je Kadić-Pejković.
POLNE BOLESTI
Prof. dr Aleksandra Vuksanović-Božarić, prim. specijalista ginekologije i akušerstva, za Pobjedu je kazala da je potrebno da se u škole uvedu obavezni sadržaji koji bi omogućili mladima da se adekvatno informišu o reproduktivnom zdravlju. Smatra da maloljetnici nijesu dovoljno informisani o polno prenosivim bolestima.
- Polno prenosive bolesti su grupa veoma ozbiljnih oboljenja, a podrazumijevaju različite infekcije i kliničke sindrome koje uzrokuju patogeni mikroorganizmi, a koji se prenose seksualnim aktivnostima. U oboljenja koja se prenose polnim kontaktom spadaju i oboljenja koja nijesu rezervisana samo za reproduktivni sistem, već napadaju i druge sisteme organa – Hepatitis B i AIDS - navela je Vuksanović-Božarić.
Govoreći o godinama kada mladi najčešće stupaju u prve seksualne odnose, kazala je da ne postoji statistički podatak, ali je „životna dob stupanja u seksualne odnose od 16. do 24. godine života, preciznije od 16. do 18. godine, sa tendencijom pomjeranja starosne granice na niže“.
- Pravo vrijeme za seksualne odnose je doba emotivne, mentalne i fizičke zrelosti, što je individualna karakteristika. Prvi seksualni odnos treba da bude onda kada je mlad čovjek spreman za to, sa razvijenom sviješću mogućih posljedica i rizika - navela je Vuksanović-Božarić. Kako je pojasnila, dječaci ranije stupaju u seksualni odnos u odnosu na djevojčice.
- Procjena je da oko 60-70 odsto mladih koristi neki vid zaštite, ali ne prilikom svakog seksualnog kontakta - istakla je sagovornica Pobjede.
