Kultura

Sreto Ćelentano

Prije nego što su Titograđani čuli za rok, tvist i Elvisa Prislija - igrali su rokenrol. Baš onako kako ga je plesao „Il Molleggiato“  (ita. „Elastični“). Glavom, bradom i proćelavim tjemenom - Adrijano Ćelentano. 
Sreto Ćelentano
Stojan STAMENIĆ
Stojan STAMENIĆAutor
ObjektivIzvor

Vjesnik promjene

Njegov okret od 360 stepeni, pa u svim pravcima sa rasklimatanim koljenima, budio je užas majki i bijes očeva koji su se pitali da li je to ta sloboda za koju su se borili koju deceniju ranije...

Ćelentano, italijanska ikona, skitnica i mangup kom je bilo dovoljno nekoliko pokreta na podijumu da sruši visoke rokenrol plime pravo na mediteransku bonacu, bio je jedan od prvih vjesnika modernosti u mladom glavnom gradu Crne Gore.

Dokaz: u avgustu 1963. godine, Pobjeda objavljuje malu reportažu o lokalnoj robnoj kući „Nama“ iz centra grada. U tekstu se sa ponosom ističe da Titograđani u ovoj prodavnici robe široke potrošnje razgrabe približno 1.500 ploča mjesečno. Pored megapopularnih meksičkih pjesama Nikole Karovića, Ćelentano je bio ubjedljivo najpopularniji od licenciranih autora. Ma, kakav Prisli... Titograđanima je Mediteran ipak bio bliži.

Koliko je ovaj izvještaj znakovit, svjedoči prvi tekst o pop ili rok muzici, nimalo blagonaklon, objavljen 1959. godine u Pobjedi. Vrlo kritičan, o mladalačkom ludilu zvanom „Elvi Presli“. Eto, samo tri i po godine kasnije, Titograd se ponosio brojem prodatih singlica.

Talijanska plima

Gramofonska ploča je tih godina bila skoro jedini uvid u svijet bjelosvjetske kulture. Na radio programu takva muzika dobijala se na kašičicu. Prve igranke u Domu JNA, koji je sagrađen 1961, održavale su se pod strogom vojnom kontrolom.

02-celentano-u-mladosti

Dom omladine (današnji KIC „Budo Tomović“) otvoren je tek 1965. godine. Italijanske pjesme stizale su do Titograda uglavnom kroz izvještaje sa festivala San Remo, a trendi pomama za italijanskom pop kulturom nastupila je tek za vrijeme snimanje filma „Trojanski rat“, italijanske produkcije sa američkim glumcima, 1961. na Ćemovskom polju.

Ipak, postojala je još jedna mala rupa, ključaonica kroz koju se moglo proviriti u moderniji svijet. Zabavni orkestar Srednje muzičke škole „Njegoš“ je od 1960. godine uvježbavao i pred ubogim, i dalje polupismenim narodom izvodio modernu stranu muziku! Bila je to zamisao odgovornih ljudi u školi, jer valjalo je mlade privoljeti da im srednje muzičko obrazovanje bude izbor.

Beranski ples

Taj orkestar činila je ekipa entuzijasta iz svih krajeva Crne Gore. Imali su priliku da, pod vođstvom direktora škole Rudolfa Zakrajšeka, autobusom obiđu svaki grad republike i nastupaju.

Ta svakodnevna avantura, koja je trajala uglavnom krajem proljeća i početkom ljeta, kulminirala je nastupom Beranca Sretena Zečevića - Sreta Ćelentana. Njegovo izvođenje Adrijanove pjesme „24 mila baci“ bio je legendarno, nezaboravno. Ne samo zbog sjajne vokalne izvedbe, već i zbog perfektno „skinute“ Ćelentanove koreografije.

Nema veze to što su roditelji, tradicionalni Crnogorci, to njihanje koljenima i okretanje u mjestu doživljavali ili kao šarlatanstvo, ili kao rabotu nečastivog. Sretov nastup bio je znak da mladi skoče sa stolica i pokušaju da nevješto uhvate neki prvi crnogorski tvist. Pa da traže istu pjesmu na bis. Jednom, a nekad i pet puta...

Adrijano Ćelentano ima 81 godinu. Dvadeset prvog januara na Berluskonijevom „Kanalu 5“ emitovana je prva epizoda crtanog filma „Adrian“, rađenog po ugledu na njegovu pojavu. Odjeknula je kao top vijest u Italiji!

Zbog onih koji su učili da igraju rok uz Sreta Ćelentana - nema sumnje da će do emitovanja posljednje, devete epizode, serija „Adriano“ doprijeti i do publike u Podgorici. 

FOTO: imdb.com / panorama.it

 

Portal Analitika