Crna hronika

Babović plagirao magistarski rad

Apelacioni sud Crne Gore odbio je žalbu Milana Babovića iz Bara i potvrdio djelimičnu presudu Privrednog suda od 9. novembra 2017. godine prema kojoj je utvrđeno daje plagirao magistarski rad, saznaje Pobjeda.
Babović plagirao magistarski rad
Nova PobjedaIzvor

Babović je funkcioner Demokratske partije socijalista, a ovaj slučaj u sudskoj proceduri bio je nekoliko godina.

“Žalba tuženog (Babovića) je neosnovana”, ocijenio je Apelacioni sud.

Privredni sud je prije dvije go dine, po tužbi Podgoričanina Petra Martinovića protiv Babovića i Univerziteta Mediteran, presudio da je Babović prekršio zakon i povrijedio autorsko pravo. Kako je utvrđeno, Babović je od Martinovića prepisao djelove iz magistarskog rada na temu “Turistički proizvod Crne Gore i strateški pravci njegovog razvoja” i prenio ih u svoj rad “Uticaj kapitalnih investicija na razvoj turističke privrede u Crnoj Gori”.

Presuda se, međutim, smatra djelimičnom, jer se u postupku prvo utvrđuje da li je povrijeđeno autorsko pravo, a onda kada postane pravosnažna, sud određuje iznos nastale štete.

Babović je u žalbi ocijenio da je pogrešno primijenjeno materijalno pravo, zbog čega je zatražio od Apelacionog suda da preinači presudu i odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan. Paušalan je, kako je naveo, zaključak Privrednog suda da je povrijedio autorsko pravo Martinovića, jer “, sud ne raspolaže stručnim znanjem da iz radova stranaka razdvoji njihovo autorsko znanje od naučnih saznanja drugih autora i činjenica kao dijela stvarnosti, niti je to mogao zaključiti samo čitanjem”.

Istakao je i da plagijat predstavlja preuzimanje naučne ideje, te da prvostepeni sud “nije objasnio koju naučnu ideju je navodno preuzeo od Martinovića”.

“Na stranama magistarskog rada tužioca (Martinovića) sadržane su definicije, pojmovi, metode, principi, uputstva, statistički podaci, grafikoni, slike, tabele, šeme, naučne činjenice…, koje ne mogu biti njegova duhovna tvorevina, već ih je preuzeo od drugih autora ili su dio stvarnosti”, naveo je u žalbi Babović.

Sporio je i nadležnost suda da utvrđuje da li je neki magistarski rad plagijat, navodeći da je za to nadležan univerzitet, te da tokom izrade rada nije utvrđeno da se radi o plagijatu, već je njegov rad prihvaćen, a potom ga je on i odbranio.

Ove tvrdnje Babovića, prema ocjeni Apelacionog suda, nemaju utemeljenja.

“U postupku pred Privrednim sudom nijesu učinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje se žalbom ukazuje. Presuda je donijeta na osnovu pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja i uz pravilnu primjenu materijalnog prava”, navedeno je u presudi, u koju je Pobjeda imala uvid.

Ocijenili su da je izreka presude Privrednog suda jasna i razumljiva. Precizirali su da je utvrđeno da je Martinović u maju 2003. godine, na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Ljubljani, odbranio magistarski rad, a Babović u septembru 2011. godine, na Fakultetu za turizam u Baru, Univerziteta Mediteran.

“On (Babović) nije citirao izvorno djelo, ime i prezime tužioca (Martinovića) kao autora i porijeklo preuzetog teksta, te je time povrijedio moralna prava tužioca kao autora propisana članom 16 Zakona o autorskom i srodnim pravima”, istaknuto je u presudi Apelacionog suda.

Privrednom sudu, kako su utvrdili, nije bilo potrebno stručno znanje kako bi utvrdio je li ovdje riječ o plagijatu.

“Povredu kakva je predmetna (sličnost i razlike dva magistarska rada), prvostepeni sud je mogao cijeniti kao faktičko pitanje, po svojoj slobodnoj ocjeni i to na način na koji je to učinio i o tome u svojoj odluci dao jasne i detaljne razloge, a to je čitanjem i upoređivanjem magistarskih radova. Stoga nije bilo potrebno na te okolnosti angažovati vještaka odgovarajuće struke. Ovo tim prije što je u pitanju očigledno preuzimanje djelova pisanog autorskog djela tužioca”, naveli su iz Apelacionog suda.

Istakli su da je Babović iz magistarskog rada Martinovića prepisao, bez izmjena, djelove magistarskog rada i to: rečenice, pasuse i cijele strane, sve bez njegove saglasnosti i bez označavanja autora. Potkrepljujući da je Babović doslovno prepisao rad, podsjećaju da čak nije izmijenio ni “podatke koji su se stvarno promijenili u međuvremenu od izrade rada tužioca do izrade rada tuženog, kao što su podaci u odnosu na nacionalne parkove u Crnoj Gori”.

Privredni sud je još u oktobru 2016. godine donio presudu da je Babović plagirao magistarski rad. Apelacioni sud je tada, postupajući po žalbi Babovića, ukinuo tu presudu, u aprilu 2017. godine, i predmet vratio na ponovno suđenje, jer je, između ostalog, ocijenio da je učinjena bitna povreda parničnog postupka.

Portal Analitika