"Očaj i netolerancija napadaju mir nacije. Mi, vojnici domovine, ne prihvatamo predsjednika nametnutog u sjenci opskurnih interesa", objavio je Padrino na Tviteru.
Gvaido je obećao amnestiju vojnicima koji pomognu u svrgavanju Madura.
Venecuelanska vojska poručila je, pak, da ostaje uz Madura uprkos pobuni ograničenog opsega koju je vlada, kako tvrdi, osujetila početkom nedjelje.
Vojska "brani naš ustav i garantuje nacionalni suverenitet", istakao je ministar obrane.
Vrhovni sud upozorio je nacionalnu skupštinu da je prekršila ustav i da su njene odluke nevažeće. Sud je zatražio od tužioca da podignu tužbe protiv poslanika.
Većina latinoameričkih zemalja priznala je Gvaida za privremenog predsjednika Venezuele, slijedeći primjer SAD-a, a među malobrojnim izuzecima izdvojili su se Meksiko, Kuba i Bolivija.
Brazil odbacio mogućnost vojne intervencije
Potpredsjednik Brazila Hamilton Murao rekao je da njegova zemlja priznaje opozicionog lidera Huana Gvaida za predsjednika Venecuele, ali i odbacio mogućnost brazilskog učešća u eventualnoj vojnoj intervenciji protiv vlade Nikolasa Madura.
"Miješanje u unutrašnje stvari drugih zemalja nije naša spoljna politika", rekao je Murao novinarima.
Brazil i Venecuela imaju granicu dugu 2.200 kilometara. Tokom prethodne tri godine, više od 100.000 Venecuelanaca je prešlo u Brazil zbog ekonomske krize.
Murao je naveo da je Brazil "pripremljen" za eventualno povećanje broja izbjeglica.
Rusija kritikuje stav zapada o Venecueli
Rusko ministarstvo spoljnih poslova kritikovalo je zapadne zemlje zbog stava o venecuelanskoj krizi, ocjenjujući da to pokazuje "njihov odnos prema međunarodnom pravu" jer su SAD i njihovi saveznici u regionu priznali opozicionara Huana Gvaida za predsjednika.
"Trenutni događaji u Venecueli jasno pokazuju odnos progresivne međunarodne zajednice prema međunarodnom pravu, suverenitetu i nemiješanju u unutrašnja pitanja zemlje gdje ona želi promjenu vlasti", navela je portparolka Marija Zaharova na Fejsbuku.
