Društvo

Spaić: Veliki izazovi pred Pravnim fakultetom

Brojni su izazovi pred novom dekankom Pravnog fakulteta Anetom Spaić.  Kako poručuje u intervjuu za Novu M, Pravni fakultet u ovom mandatu svjedočiće značajnoj kadrovskoj promjeni koja je potrebna imajući u vidu da će doajeni ove instutucije visokog obrazovanja biti na izmaku svojih radnih angažmana. Dobra praksa kao što je modernizacija, evropeizacija i otvaranje Pravnog fakulteta prema drugim institucijama biće nastavljena, a očekuje i da će sudnica, koja je planirana biti finalizovana u skorije vrijeme, te da će omogućiti praktičnu nastavu i dodatan kvalitetan sadržaj studentima Pravnog fakulteta.
Spaić: Veliki izazovi pred Pravnim fakultetom
novamIzvor

“U tom smislu će rukovodstvo Pravnog fakulteta u saradnji sa Univerzitetom imati vrlo značajan zadatak obnove kadra prema onome što su moderni zahtjevi, odnosno zahtjevi moderne nastave i kurikuluma koji će nalagati evropsko integrativni proces CG. U vezi sa tim vjerujem da ćemo svjedočiti i reverzibilnom procesu u odnosu na onaj koji je bio u protekle 2 decenije, a to je odliv mozgova i da ćemo se vraćati onome što je naš kadar koji se već godinama školuje u određenim segementima ili u cjelokupnom obrazovanju negdje drugo ili na nekim drugim institucijama. Ono što je važno da zaista shvatimo da iskustva tog kadrovskog potencijala su uvijek dobrodošla na ovakvim institucijama kao što je Pravni fakultet”, kazala je Spaić.

Šta će biti u fokusu vašeg djelovanja, sa čim ste zadovoljni u postojećem funkcionisanju Pravnog fakulteta?

“ Svaki mandat pa i ovaj u kom smo sada ima svoje loše i dobre strane. Postoje dobre strane i jedna od tih stvari kojima sam i sama svjedočila zadatak koji smo ustanovili kabufalom dakle projektom koji je Pravnom fakultetu donio modernizaciju kurikuluma, evropeizaciju, unošenje više evropskih elemenata u odnosu na ono što je bio tradicionalni pristup Pravnom fakultetu otvorio je fakultet ka institucijama”.

Takođe, takmičenja koja su podrazumijevala učešće naših studenata u protekle dvije godine donijela su značajne rezultate, ističe Spaić, kao i veću vidljivost Pravnog fakulteta kroz studentske aktivnosti iz oblasti poslovnog prava i arbitraža. Prvi u Rimu, 83-i u Beču na svjetskom tekmičenju u konkurenciji od 370 univerziteta je, vjeruje Spaić, dobar pomak.

“Takođe prostorno širenje koje je započeto u ovom mandatu je nešto što vjerujem da ćemo nastaviti tretirati kao dobru praksu tim prije što sudnica koja ja planirana i koja će vjerujem biti finalizovana u nekom skorijem periodu je nešto što će omogućiti praktičnu nastavu i dodatan kvalitetan sadržaj namijenjen studentu Pravnog fakulteta”.

Nesporan je značaj ove institucije u obrazovanju pravnika i očuvanju crnogorske pravne baštine ali cjelokupnog pravnog sistema. Koje su to manjkavosti ako ih ima i gdje vidite prostor za unaprjeđenje i inovacije?

“Prostora za unaprjeđenje i inovacije ima, vi znate da Pravni fakultet i funkcinisanje podrazumijeva stalno funkcionisanje podrazumijeva stalno pretresanje kurikuluma, stalno poređenje sa drugim komparativnim sistemima, stalno poređenje sa visokim obrazovanjem drugih sistema, da podrazumijeva konstatnu promjenu naučnih metodologija kao simuliranje suđenja, kao kejs stadi. Ono što je veoma važno, gdje imamo prostora za unaprjeđenje jesu studentske mobilnosti”.

Misija Pravnog fakulteta je, napominje Spaić, stvaranje intelektualne klase, kritičke misli i građanskog društva, a pitanje je države kako opredjeljuje da tu misiju koja je zadata već vijekovima Pravnom fakultetu ostvaruje u svom sistemu na svojoj teritoriji.

“Interesantan je primjer Njemačke koja opredjeljuje da samo država svojim sistemom obrazovanja, državnog obrazovanja može poroditi dobrog pravnika, dobrog stručnjaka, pravnog profesionalca, i u tom smislu ne dozvoljava osnivanje privatnih Pravnih fakulteta. S druge strane mi imamo Sjedinjene Američke Države ili druge sisteme kao što je britanski koji upravo u toj vrsti kapitala privatne provinijencije imaju privatne fakultete i najbolje pravne škole”.

Jedna mlada dama na čelu jedne od najprestižnijih obrazovnih institucija, što je za ove prostore rijetkost. Koliko će Vam to biti izazovno u društvu muškaraca, kakvo jeste crnogorsko?

“Pa dobro ste uočili za 47 godina prvi put dekanka na čelu Pravnog fakulteta, i vi ste ga postavili u odnosu na ostale aspekte crnogorskog društva, međutim ja bih tu tezu djelimično relativizovala, rekla da Univerzitet je imao rektorku, da Univerzitet je druge nosioce i rukovodioce fakultetskih jedinica i programa i da u tom smislu ta praksa postaje sve bogatija. Takođe vjerujem da pravosudni sektor sveukupni ima žene na značajnim pozicijama i to već traje priličan niz godina”.

Upravo zbog rariteta u vidu toga da CG ima ženu za dekanku Pravnog fakulteta u regionu i šire, Spaić kaže da su njena odgovornost i teret koji ovo zaduženje nosi veći. Ali se nada da će očekivanjima odgovoriti.

Portal Analitika