Ističe da će nakon što im se dostavi dokumentacija, a na bazi stručnog i ekspertskog znanja elaborirati istu, te će se nakon toga zauzeti državni stav. Iz NVO Green home poručuju da bi se država morala ozbiljnije pozabaviti ovim problemom.
Crna Gora ni nakon više od tri mjeseca, od kako su se pojavile informacije o gradnji 14 mini hidroelektrana na albanskoj strani rijeke Cijevne, nije dobila zvaničan odgovor od nadležnih institucija u Albaniji, saopšteno je za Novu M iz Ministarstva održivog razvoja i turizma.
Resorno ministarstvo je dva puta od oktobra 2018. uputilo zvaničan zahtjev da se Crnoj Gori dostave relevantne informacije, a vezano za potencijalni plan izgradnje malih hidroelektrana na albanskoj strani rijeke Cijevne.
„Zaključno sa današnjim danom, tražena dokumentacija nije stigla u Crnu Goru“.
Vojinović ističe da je, ipak, uspostavljena komunikacija sa nadležnim albanskim institucijama po ovom pitanju, u okviru koje je rečeno da će se, u duhu dobrosusjedskih odnosa, doći do usaglašenog stava, koji će značiti održivo korišćenje zajedničkog vodnog resursa, odnosno rijeke Cijevne.
„Ono što je za nas bitno jeste da mi dobijemo svu neophodnu tehničku dokumentaciju, koja se tiče elaborata procjene uticaja na životu sredinu, jer jedino na bazi te dokumentacije Crna Gora će biti u mogućnosti da zauzme zvaničan stav da li će potencijalna izgradnja tih mini hidroelektrana na albanskoj strani rijeke Cijevne imati, i ako se procjeni da će, kakav će imati uticaj na vodni potencijal rijeke Cijevne sa crnogorske strane“.
Iz Nevladine organizacije Green Home poručuju da bi se pitanjem Cijevne trebalo ozbiljnije pozabaviti.„Da li je riječ o četiri ili 14 mini hidroelektrana koje će se raditi u Albaniji i da li će one uopšte proizvesti uticaj na našem prostoru, smatramo da bi naša Vlada trebalo da odgovorno pristupi ovom problemu i da saznamo odgovore i da građanima CG pruži one prave činjenice“, kazala je Nataša Kovačević.
Resorno ministarstvo već je uputilo zvaničan dopis i sekretarijatu ESPO konvencije, a koje se bavi procjenom uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu. I Green home zatražiće pomoć od ovog sekretarijata.
„Postoje razni mehanizmi Espo konvencije, od međunarodne arbitraže, koja sad već može da se pokrene i međunarodnih sudova, do istražnih komisija koje mogu da se pokrenu, da se samo istraži kakvi su to projekti i kakav je njihov uticaj“, rekla je Kovačević.
Podsjetimo, dio kanjona Cijevne u Crnoj Gori proglašen je zaštićenim dobrom pod nazivom Spomenik prirode "Kanjon Cijevne", što podrazumijeva održivo korišćenje bioloških resursa, očuvanje i unaprjeđivanje biološke, genetičke i ekosistemske raznovrsnosti, kao i sprječavanja štetnih aktivnosti koje mogu ugroziti posebne ili značajne komponente biodiverziteta.
