U dokumentu CERN-a je ponuđeno nekoliko idejnih rješenja za izgled "Budućeg cirkularnog akceleratora" (FCC) obima 100 km, koji bi, zavisno od tipa, koštao između devet i 21 milijardi eura, a počeo bi sa radom 2050. godine.
Više od 150 univerziteta i naučnih instituta predložilo je razvoj FCC-a, kao nasljednika postojećeg akceleratora (LHC) za sudar protona koji je 2008. godine počeo sa radom.
LHC, najveća mašina koju su ljudi ikada napravili, smješten je u kružnom tunelu od 27 kilometara, na dubini od 175 metara ispod francusko-švajcarske granice, u blizini Ženeve.
Naučnici predviđaju da će LHC, koji je pomogao naučnicima u otkrivanju elementarne čestice "Higsov bozon", nastaviti sa radom do 2036-2040. godine.
"Svaka velika mašina u budućnosti će biti globalna mašina", tvrdi Arno Mardolije, šef CERN-ovog odjeljenja za odnose sa medijima. "Niko ne očekuje da ćemo izgraditi dva 100 km dugačka akceleratora u narednih 20 godina, tako da, ako se jedan izgradi u Kini, možda će Evropa uraditi nešto drugo", dodaje on.
Najnoviji plan CERN-a je, ocenjuje Rojters, dio utakmice koja se vodi na međunarodnoj sceni, budući da je većina vodećih svjetskih ekonomija, poput Kine, Japana, SAD i Evrope, zainteresovana za to da budu domaćini nasljednika LHC-a. Naime, kineski naučnici su u novembru prošle godine predstavili plan za razvoj sopstvenog akceleratora od 100 km, a očekuje se da će Japan u martu donijeti odluku o razvoju svog akceleratora.
