“U 2018. prihodovali smo više od 7,1 milion eura, čime smo premašili planirani iznos, a odlični rezultati mogu se pripisati efikasnosti službi pri sprovođenju trogodišnjeg plana, ali i odgovornosti naših zakupaca”, istakao je on.
Tokom 2019. godine, kako je naveo, JPMD očekuje redeflnisanje kupališta po tipu, više aktivnosti vezanih za otpad na plažama, ali i nove nadležnosti vezane za upravljanje saobraćajem na moru i različitim lukama.
“Posljednjih godina smo se susretali sa određenim problemima u održavanju čistoće i komunalnog reda na crnogorskom primorju. Za tu namjenu su primorske opštine od 2012. godine dobijale polovinu novca od zakupa morskog dobra. S obzirom na to da lokalna komunalna preduzeća nisu dobijala sredstva od opština za održavanje čistoće u zoni morskog dobra, ili su dobijala samo jedan njihov dio, inicirali smo novo zakonsko rješenje. Siguran sam da će odredbe prema kojima ukupna sredstva ostaju Morskom dobru, obezbjediti bolje uslove za tekuće održavanje čistoće, uređenje hortikulture ili rasvjete u zoni morskog dobra. Od sada će JPMD direktno uplaćivati sredstva komunalnim preduzećima po završenom poslu. Na neki način, to će donijeti dodatnu obavezu i odgovornost JPMD, ali sam uvjeren i uređeniju obalu”, pojasnio je on.
Prema njegovim riječima na osnovu Zakona o morskom dobru i Zakona o lukama, nadležnost JPMD je da upravlja morskim dobrom i lokalnim lukama koji čine prostor i objekte od opšteg značaja u javnoj upotrebi.
“Slijedeći smisao zadatka i uloge upravljača javnim dobrom, inicirali smo da se u pomenutom zakonu definišu pojmovi poput gradske luke i komunalnog veza. Definisanjem ovih pojmova stvara se regulatorni okvir i osnov za upravljanje lukama i ostalim objektima pomorske infrastrukture. Njime je omogućeno da se, pored komercijalnih vezova koji su značajni za razvoj nautičkog turizma, zaštiti javni interes u smislu obezbjeđenja adekvatnih i prihvatljivih uslova za vlasnike barki, sportskih plovila, plovila registrovanih za privredni ribolov, kao i prevoz putnika. Sve to ne znači novo zaduženje za JPMD, već potrebu i mogućnost da pokažemo spremnost da i taj zadatak obavimo na kvalitetan način”, istakao je Jelušoć.
Tokom 2019. godine jedan od ključnih događaja u primorskom pojasu biće otvaranje rizorta Portonovi u Kumboru, koji posjeduje marinu.
Uz širenje kapaciteta u Luštici Bay, odgovarajući na pitanje da li će nove marine donijeti i nove obaveze za JPMD Jelušić je ocijenio da je dobro što će Crna Gora dobiti tri nove marine u funkciji nautičkog turizma.
“Naime, pored ove dvije pomenute, biće otvorena i marina rizorta Lazure u Meljinama. Kroz nova zakonska rješenja, JPMD će sa svoje strane nastojati da one osim komercijalne djelatnosti, imaju i javnu funkciju. Kao primjer treba uzeti izgradnju vodnog terminala koja je planirana na tivatskom aerodromu”, kazao je on.
Jelušić je posebno istakao da će otvaranjem Poglavlja 27 doći do usklađivanja naših zakona sa Direktivama EU koje tretiraju oblast upravljanja otpadom.
“I tu očekujemo značajno unapređenje i bolju efikasnost lokalnih preduzeća koja su nadležna za sakupljanje i odlaganje otpada. To podrazumijeva razvoj mehanizama za reciklažu plastičnog, staklenog, metalnog i drugog ambalažnog otpada, kontrolu i smanjenje otpada u proizvodnji poput zabrane plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu uključujući kese, slamčice i drugu ambalažu. Sve ovo će ujedno doprinijeti smanjenju otpada na plažama i drugi javnim površinama. Što se tiče otpada na plažama, posebno onog kojeg nanose more i rijeke, okvirna direktiva o Strategiji o moru kao jedan od kvalitativnih indikatora prepoznaje “marine litter” odnosno otpad iz mora. Zato Ministarstvo održivog razvoja i turizma priprema Zakon o zaštiti morske sredine u koji će se transponovati odredbe ove direktive, a njegove odredbe će, između ostalog, predviđati mjere za smanjenje i praćenje otpada koji na obale dolazi iz mora”, poručio je Jelušić.
On je podsjetio da je Crna Gora do sada imala samo dvije vrste hotelska i javna, a u skladu sa smjernicama Strategije održivog upravljanja plažama na kojoj je rađeno prethodne dvije godine, javna kupališta od sada mogu biti i: izletnička, romantična, kupališta za aktivni odmor, porodična, “pet friendly” i “party” kupališta, a imaćemo i više nudističkih kupališta.
“Uz to, među javnim kupalištima su i ona porodična, zatim bez plažnog mobilijara, te sa prirodnim ljekovitim faktorima i velnes sadržajima. Pored nudističkih, kupališta posebne namjene su i ona namijenjena dječjim odmaralištima”, istakao je direktor JPMD.
I linijski i sezonski pomorski saobraćaj odvija se u zoni morskog dobra.
“Kao upravljači morskim dobrom, ove godine smo posvetili posebnu pažnju pitanju odvijanja priobalnog pomorskog saobraćaja. Za to postoji više konkretnih razloga. Kroz više javnih obraćanja, informacija, te formalne sastanake, ukazali smo na aktuelnu situaciju, otvorena pitanja i moguća rješenja koja bi doprinijela da se ovaj, sve intenzivniji saobraćaj reguliše na adekvatan način. Smatramo da bi unapređenje regulative i organizacije priobalnog pomorskog saobraćaja moglo značajno doprinijeti obogaćivanju turističke ponude, smanjenju gužvi na putevima uz obalu, realizaciji preduzetničkih inicijativa, kao i novom zapošljavanju. Sve su ovo prvenstveno pitanja vezana za pomorski saobraćaj i sigurno zahtijevaju cjelovito sistemsko rješenje”, smatra on.
Danas je, napominje Jelušić, očigledno da su objekti i funkcije obalne infrastrukture te priobalnog saobraćaja, prevazišli aktuelni regulacioni i organizacioni okvir, pa je potrebno nešto uraditi u tom segmentu.
“Prilika da se ova pitanja bar djelimično regulišu su aktuelni procesi izmjena i dopuna zakona o lukama i o turizmu. U tom pravcu smo formulisali naše predloge i iskazali spremnost da preuzmemo dio poslova i odgovornosti kako bi se već od naredne sezone osjetili pomaci na bolje. Ostaje da se vidi da li je moguće u ovom momentu i na predloženi način rješavati pitanja priobalnog pomorskog saobraćaja i da li će i koliko nadležnosti biti povjereno JPMD”, rekao je Jelušić.
