- Ekonomija je realno rasla 4,7 odsto u 2017. i 4,8 odsto prosječno u prvoj polovini 2018. Posebno je ohrabrujuć podatak da je stopa rasta u trećem kvartalu dostigla pet odsto, što Crnu Goru svrstava na treće mjesto u odnosu na region i EU. Ovo je najbolja potvrda da su svi ekonomski akteri, počev od vrijednih rudara, zaposlenih u turističkom, građevinskom i energetskom sektoru, dobrih domaćina, do ljekara i učitelja, kao i državnih službenika, iz kvartala u kvartal, iz godine u godinu, sve više i sve bolje radili. Ovakvi rezultati potvrda su ocjena relevantnih međunarodnih organizacija - MMF, Svjetska banka, kreditne agencije - „da crnogorska ekonomija ima dobar učinak; da napori Vlade u procesu fiskalnog prilagođavanja donose rezultate“.
Naš poseban izazov bila je potreba sprovođenja fiskalne konsolidacije, ne odričući se razvoja. Bilo je zahtjevno, ali smo uspjeli. Odlučnošću, posvećenim radom i kontinuiranim i otvorenim dijalogom sa privrednicima.
Ovakvi rezultati ostvareni su na temeljima odgovorne i mudre državne i ekonomske politike, koja je vođena posebno nakon obnove nezavisnosti i na temeljima ostvarenih evroatlantskih i evropskih integracionih iskoraka. Svako vrijeme ima svoje borbe i junake. Junaci današnjeg vremena, kada je prioritetna borba za unapređenje kvaliteta života i standarda građana, svakako su: vrijedni i odgovorni preduzetnici, koji ostvaruju pobjede u zahtjevnoj tržišnoj utakmici i ispunjavaju svoje obaveze prema zaposlenima i društvu; vrijedni i odgovorni zaposleni, kao i odgovorni državni službenici koji doprinose poboljšanju poslovnog ambijenta, kazao je ministar Simović.
POBJEDA: Hoće li biti održana dinamika ekonomskog rasta?
SIMOVIĆ: Održavanje ovakve dinamike rasta biće izazovno, ali i ostvarljivo. Mi moramo istrajavati u postavljanju i ostvarivanju tako ambicioznih ciljeva, zbog naše suštinske potrebe, naše obaveze i naše odgovornosti da obezbijedimo brže dostizanje evropskog kvaliteta života sa sadašnjih 46 odsto EU prosjeka. Zbog toga, dinamičan ekonomski rast je realnost i u narednim godinama, a put do tog cilja je: nastavak postojećih i početak novih velikih investicija, sve izdašniji i sadržajniji programi podrške radi brže diverzifikacije privrede, nastavak politike privlačenja stranih direktnih investicija, uz pokretanje novog već kreiranog zahtjevnog programa ekonomskog državljanstva u skladu sa konkurentnim globalnim investicionim tržištem. Svakako, uvijek moramo imati u vidu i potencijalne eksterne rizike sa regionalnog i globalnog nivoa, kojima je prirodno izložena i naša otvorena ekonomija.
POBJEDA: Traži se povećanje minimalne zarade, smanjenje opterećenja rada, ukidanje kriznog poreza i smanjenje akciza na gorivo. Da li ima osnova za bilo koju od ovih mjera?
SIMOVIĆ: Potpuno je i realno i razumljivo i ljudski opravdano očekivanje da ovakve stope rasta ekonomije imaju direktni efekat na pokazatelje koji su sadržani u Vašem pitanju. Dodao bih i još neke, vrlo važne, kao što su prije svega visina penzija, a posebno visina najniže penzije, socijalnih davanja, plate u zdravstvu i prosvjeti…
Svjedoci smo brojnih inicijativa koje idu u tom pravcu. Brojni su oni koji, iz isključivo političkih razloga, insistiraju na ovim pitanjima, sa željom da za te inicijative prigrabe autorstvo i ekskluzivu.
Razočaraću ih i kazati da smo u Vladi ključno posvećeni upravo ovoj temi. Ali, takve odluke ne smiju i neće biti ishitrene. Odgovorna vlada nema pravo na politički populizam, na popularne ali neodržive odluke. Bili smo svjedoci kako je to izgledalo u periodu kada je formirana ad hoc većina, čije su nas odluke dovele na ivicu finansijskog i ekonomskog kolapsa. Ova vlada se suočila sa tim posljedicama i odlučno i hrabro krenula da se oslobađa strukturnih i svih drugih deficita, posvećena je pitanjima jačanja fiskalne i finansijske stabilnosti, unapređenju poslovnog ambijenta, smanjenju sive ekonomije i povećanju budžetskih prihoda i ključno, otvaranju novih radnih mjesta– oko 11.000 za ove dvije godine. Zbog toga, nije ključno pitanje čija je inicijativa za povećanje minimalne zarade i ostalog. Bitno je da Vlada aktivno radi na stvaranju uslova da se realizuje ova realna potreba naših građana. Kao što je naša obaveza i odgovornost da takve odluke ne smiju da ugroze stabilnost i redovnost svih primanja, da se ne poveća nezaposlenost i prelazak u neformalnu zonu.
Kao odgovorna vlada, sagledavamo različite scenarije povećanja minimalne zarade u kombinaciji sa smanjenjem poreskog opterećenja rada. Potreban je dalji dijalog sa referentnim međunarodnim organizacijama, koje nam pomažu u pripremi održivih odluka, i nastavak dijaloga sa socijalnim partnerima. Potrebno je razumijevanje poslodavaca i potrebne su prateće odluke koje bi garantovale značajno smanjenje sive ekonomije na tržištu rada.
Što se tiče akciza za gorivo, bili smo svjedoci kolebanja cijene goriva uzrokovanog globalnim kretanjima. Svjedoci smo da su te cijene već više nedjelja u padu. Nastavićemo pažljivo da pratimo ta kretanja i u budućnosti i ako bude potrebno i reagujemo.
U konačnom, raduje činjenica da svi, i vlast i opozicija, razmišljamo i razgovaramo o povećanju zarada i smanjenju opterećenja, jer to samo potvrđuje da naša ekonomija ide u dobrom pravcu.
(opširnije u Pobjedi)
