BIJEG - Kao da svi traže neki izlaz iz situacije u kojoj se nalaze – upozorio je dr Mugoša. Naglašava i da država ništa ne radi da zadrži naše ljekare u zemlji, već naprotiv olakšava njihovu odluku da napuste Crnu Goru.
- S obzirom na to da je školovanje doktora medicine dugotrajno i skupo, bogatim zapadno evropskim zemljama mnogo više odgovara da samo uvezu „gotov proizvod“ nego da troše ogroman novac i vrijeme na školovanje sopstvenog kadra.
Iz tog razloga bog a t e z e m l j e s m a n j u j u administrativne barijere za zapošljavanje ljekara iz Jugoistočne Evrope, povećavaju njihove zarade, obezbjeđuju smještaj, ubrzane kurseve učenja jezika i sve ostalo neophodno za što brži početak samostalnog rada, olakšanu integraciju u sistem i adapta ciju na novu sredinu – kazao je dr Mugoša.
Ljekarska komora neće dozvoliti da zdravstveni sistem bude nesiguran što se tiče rada doktora medicine, poručio je on i istakao da će Komora pokušati da identifikuju sve one koji se nelegalno bave ljekarskim pozivom. Investiranje u zdravstvo, kako je naglasio, mora biti mnogo veće nego do sada, ali i da je neophodno bolje, jasnije i preciznije planiranje kada je u pitanju budućnost zdravstvenog sistema.
- Ukoliko nam dozvole, u narednoj godini počećemo postupak uvođenja standarda u rad svih javnih zdravstvenih ustanova u zemlji. To bi olakšalo rad ljekara, povećalo nivo kvaliteta zdravstvene zaštite građana, ali i stvorilo preduslove za značajnu uštedu novca i što je najvažn i j e p r i p r e m u naših ustanova za proces međunarodne akreditacije – rekao je dr Mugoša.
PLATE LJEKARA Komentarišući razne interpretacije o platama ljekara, prvi čovjek Ljekarske komore kategoričan je da su one neprihvatljivo niske s obzirom na to da je njihov rad zbog „potreba službe“ u teoriji, ali i praksi potencijalno neograničen.
- Sama konstrukcija, koja se, nažalost često može čuti, da su plate doktorima medicine u Crnoj Gori male, a zarade velike, igra je riječi koja sama po sebi nema smisla – kazao je dr Mugoša. Nije, kako kaže, sporno da pojedini doktori medicine zaposleni u javnom zdravstvu imaju zaradu veću od 2.000 eura, ali je njih zanemarljivo malo u odnosu na ukupan broj ljekara. Mugoša naglašava da podaci o visini plata ne bi smjeli biti kontradiktorni i samim tim zbunjujući za javnost, te da je njihov obračun definisan Zakonom o zaradama u javnom sektoru i Granskim kolektivnim ugovorom.
- Za osmočasovno radno vrijeme ili za 174 radna sata mjesečno doktor medicine prima platu 530 - 540 eura, što je na nivou prosječnih plata u državi. Specijalista, koji nakon završenog šestogodišnjeg studija medicine i četiri, pet ili šest godina specijalizacije, za koju mogu reći da predstavlja novo bazično školovanje, prima platu 640 - 670 eura.
Taj novi „fakultet“ podrazumijeva odsustvo od porodice, odlazak u drugi grad i još mnogo toga – kazao je dr Mugoša. On je dodao da subspecijalista koji nakon praktično dva završena „fakulteta“ završi i treći, u ovom slučaju u trajanju od dvije godine, prima platu 800 eura. Ipak, kako ističe naš sagovornik, takozvano pitanje „zarada“ crnogorskih ljekara je ono čime svi po malo pokušavaju da manipulišu.
Međutim, kaže Mugoša, računica je i tu jasna i jednostavna.
- Sat prekovremenog rada plaćen je između četiri i pet eura. Ako imate sto prekovremenih sati zaradićete tog mjeseca dodatno između 400 i 500 eura, 150 prekovremenih sati donijeće vam između 600 i 750 eura, 200 prekovremenih sati između 800 i 1.000 eura, itd. Ono što građani moraju znati je da broj prekovremenih sati koje smo u obavezi da odradimo u toku mjeseca ne definišemo mi sami, definisani su upravo „potrebama službe“ – pojasnio je dr Mugoša i dodao da ima ljekara koji nijesu plaćeni za prekovremeni rad, kao i da većina doktora nema mogućnost prekovremenog rada
