- Bezbjednost i stabilnost Zapadnog Balkana su izuzetno važni za NATO i mi imamo čvrste odnose sa svim zemljama u regionu. To važi i danas, kao što je bilo u oktobru 2014. godine, kada sam stupio na dužnost generalnog sekretara NATO-a - kazao je Stoltenberg.
POBJEDA: Crna Gora, iako najmlađa članica Alijanse, učestvuje u važnim NATO misijama. Da li očekujete i crnogorsko učešće u nedavno formiranoj misiji Alijanse u Iraku?
STOLTENBERG: U pravu ste da Crna Gora učestvuje u nekoliko NATO važnih misija, posebno u Avganistanu i na Kosovu. Crna Gora se upravo pridružila kanadskoj borbenoj grupi u Letoniji, što je dalo značajan doprinos odbrani NATOa u baltičkom regionu. Cijenimo prisustvo profesionalnih crnogorskih trupa u svim tim misijama. Naša nova misija u Iraku počela je svoje aktivnosti ove jeseni i činiće je nekoliko stotina trenera i savjetnika iz savezničkih zemalja NATO i partnera, uključujuć i Australiju, Finsku i Švedsku. Proces stvaranja snaga je u toku i ja zato pozdravljam svaki doprinos saveznika u ovom važnom naporu. Misija ć e ojačati iračke snage bezbjednosti, pružanjem tehničkih savjeta relevantnim iračkim zvaničnicima za odbranu i sigurnost i obukom i savjetovanjem instruktora u profesionalnim vojnim školama i institucijama. Na kraju, naša nova misija ć e ojačati našu kolektivnu borbu protiv međunarodnog terorizma.
POBJEDA: Nakon godinu i po članstva Crne Gore u Alijansi, kakav je Vaš lični stav - koliko je Crna Gora važan partner i član NATO?
STOLTENBERG: Crna Gora doprinosi našoj evroatlantskoj sigurnosti. Prvo je to činila kao partner, a sada kao punopravni član našeg saveza. Kao što sam rekao, vaša zemlja ima značajan uticaj na razvoj i održivost avganistanskih sigurnosnih snaga i institucija ove zemlje, kroz raspoređivanje trupa u našoj misiji „Odlučna podrška“ u Avganistanu. Crna Gora se takođe pridružila našoj misiji KFOR-a na Kosovu. Pored toga, doprinijela je timu za reagovanje u vanrednim situacijama na terenskoj vježbi za upravljanje posljedicama katastrofa pod nazivom „Srbija 2018“, koju je prošlog oktobra zajednički sproveo NATO evroatlantski centar za koordinaciju odgovora na katastrofe (EADRCC) i Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije. Crna Gora je takođe iznijela jasan plan da troši dva odsto BDP-a na odbranunu, kao što su se saveznici obavezali na samitu u Velsu 2014. godine. Dakle, jasno je da je Crna Gora veoma čvrst i pouzdan saveznik Alijanse.
POBJEDA: Kako danas vidite regionalnu stabilnost, u poređenju sa periodom kada ste preuzeli dužnost generalnog sekretara Alijanse. Da li su se stvari promijenile i u kojem pravcu?
STOLTENBERG: Bezbjednost i stabilnost Zapadnog Balkana su izuzetno važni za NATO i mi imamo čvrste odnose sa svim zemljama u regionu. To važi i danas, kao što je bilo u oktobru 2014. godine, kada sam stupio na dužnost generalnog sekretara NATO. Nadgledao sam proces pristupanja Crne Gore u NATO, koji je povećao sigurnost i stabilnost na Zapadnom Balkanu. Takođe sam blisko sarađivao sa vlastima u Skoplju, podržavajući evroatlantske aspiracije njihove zemlje. U tom smislu, pozdravljamo rad na implementaciji sporazuma o imenu koji je u toku i radujem se što će Makedonija biti 30. članica NATO, nakon što nacionalne procedure budu završene. Bosna i Hercegovina takođe daje značajan doprinos NATO operacijama i mi u potpunosti podržavamo njihov evroatlantski integracioni put. Srbija je i dalje vrijedan partner. NATO u potpunosti poštuje činjenicu da Srbija ne teži pridruživanju NATO-u, u smislu njene politike vojne neutralnosti. Istovremeno, pozdravljamo činjenicu da je Srbija izabrala put partnerstva sa NATO-om. Naše partnerstvo koristi i Srbiji i NATO-u.
POBJEDA: Kosovska skupština izglasala je nedavno set zakona koji su omogućili transformaciju Kosovskih snaga bezbjednosti u Vojsku Kosova, uprkos Vašem upozorenju da je pogrešno vrijeme za donošenje takvih odluka. Kakve posljedice po bezbjednost u regionu može imati ovakva odluka i na koji način će NATO preispitati odnose sa Kosovskim bezbjednosnim snagama?
STOLTENBERG: Žalim zbog donošenja ovakve odluke, uprkos zabrinutosti koju je NATO izrazio tim povodom. Iako je u načelu tranzicija Kosovskih bezbjednosnih snaga pitanje o kojem Kosovo treba da odluči, mi smo jasno stavili do znanja da ovaj potez dolazi u pogrešno vrijeme. NATO podržava razvoj Kosovskih snaga bezbjednosti u okviru njihovog trenutnog mandata. Sa promjenom mandata, Sjevernoatlantski savjet ć e morati da preispita nivo angažovanja NATO sa Kosovskim snagama bezbjednosti. Sve strane moraju da osiguraju to da ova odluka, koja je donesena u pogrešno vrijeme, neć e dodatno poveć ati napetosti u regionu. Svi politički akteri u regionu moraju se fokusirati na napredak u reformama i na dijalog. Razgovarao sam sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem i sa premijerom Ramušom Haradinajem i informisao sam ih o aktuelnoj diskusiji među članicama NATO. Naglasio sam da je važno zadržati smirenost i uzdržati se od bilo kakvih izjava ili akcija koje mogu dovesti do eskalacije. U tom kontekstu, pozdravljam stalnu komunikaciju između našeg komandanta KFOR-a, general-majora Lorenca D’Adarija i njegovih kolega u regionu, uključujuć i njegov nedavni sastanak u Nišu sa načelnikom Generalštaba Vojske Srbije generalpotpukovnikom Milanom Mojsilovićem. Mi takođe nastavljamo da u potpunosti podržavamo proces normalizacije između Beograda i Prištine, kroz dijalog koji podržava EU. Ovo je ključno za regionalni mir i sigurnost.
POBJEDA: NATO je nedavno odobrio aktivaciju Akcionog plana za članstvo (MAP) za Bosnu i Hercegovinu. Pojedini upozoravaju da bi upravo BiH mogla postati novo poprište ruskog uticaja, kao što je to bila Crna Gora za vrijeme pregovora sa NATO. Da li vjerujete da može doći do novog miješanja Rusije u unutrašnje stvari na Balkanu i kakva će biti reakcija NATO-a u tom slučaju?
STOLTENBERG: Već dugi niz godina podržavamo reforme u Bosni i Hercegovini i pomažemo u izgradnji kapaciteta koji će koristiti njihovim građanima. Sada smo spremni da prihvatimo podnošenje prvog Godišnjeg nacionalnog programa zemlje. To će pomoć i Bosni i Hercegovini da produbi svoju saradnju sa NATO-om ukoliko to želi. To uključuje mjere koje se odnose na političke, ekonomske i odbrambene reforme. Cilj je da se pomogne u implementaciji ovih reformi. U potpunosti poštujemo suverenitet i nezavisnost zemlje, a na Bosni i Hercegovini je da odluči želi li da preuzme ovu ponudu. Što se tiče vašeg drugog pitanja, mnogo puta sam naveo da su odnosi NATO-a sa drugim zemljama stvar saveznika i dotične zemlje. Niko drugi nema pravo da se miješa u takve odnose.
