On je istakao da od uspostavanja CBCG, kao nezavisne institucije, nikada nije izvedena veća operacija uvođenja privremene uprave, koja je uključivala više ljudi i više organizacionih jedinica banaka u kojima je uvedena privremena uprava.
“O uspješnosti te aktivnosti najbolje svjedoči činjenica da, prilikom uvođenja navedene mjere u dvije banke, nije zabilježen nijedan ozbiljniji incidenti nije dobijena niti jedna primjedba na ponašanje službenika CBCG”, rekao je Vujačić.
Prema njegovim riječima komunikaciona strategija koju je CBCG sprovodila u kontinuitetu nekoliko mjeseci, radi pripreme stručne i laičke javnosti na sprovođenje privremene uprave, rezultirala je da preduzete aktivnosti nijesu izazvale nikakve poremećaju u bankarskom i finansijskom sistemu.
“To najbolje potvrđuje podatak da su ukupni depoziti na nivou sistema, nakon uvođenja privremenih uprava, nastavili sa trendom rasta iz prethodnog perioda”, naglasio je Vujačić.
Eventualno produženje moratorijuma u Atlasu i IBM-u, kako je rekao Vujačić, zavisi od dinamike sprovođenja planiranih aktivnosti.
“U slučaju da izvještaji privremenih upravnika ukažu na održivost poslovanja banaka, uspješnost dokapitalizacije postojećih vlasnika banaka, koji imaju pravo prvenstva dokapitalizacije, u značaj noj mjeri će odrediti potrebu za eventualnim produženjem roka trajanja moratorijuma”, naveo je Vujačić, dodajući da CBCG na predlog privremenog upravnika može izdati nalog za privremenu obustavu plaćanja obaveza banke pod moratorijumom do 90 dana, sa mogućnošću produženja do 90 dana.
Privremeni upravnici su, kako objašnjava, obavezni da 30 radnih dana od moratorijuma, CBCG podnesu izvještaj o finansijskim stanju i uslovima poslovanja Atlasa i IBM-a. Izvještaj treba da sadrži i predlog za rješavanje stanja u banci, kao i procjenu mogućnosti nastavka poslovanja te dvije banke, uključujući i iznos potrebnog kapitala za dokapitalizaciju banke, odnosno oduzimanja dozvole za rad.
“Privremeni upravnici će navedene izvještaje dostaviti u vrlo kratkom roku, kako bi se stvorile pretpostavke za preduzimanje daljih mjera, odnosno raspisivanje nove emisije akcija ili oduzimanja dozvole za rad”, ukazao je Vujačić.
Na pitanje da li je, kako se čulo u javnosti, reakcija u slučaju Atlas banke zakasnila, Vujačić je istakao da se ta banka od 2015. u kontinuitetu nalazi pod intenzivnim monitomigom CBCG.
“U skladu sa mjerama koje je CBCG zahtijevala od Atlas banke, ta flnansijska institucija je u 2017. i 2018. povećala akcijski kapital za 11,3 miliona eura i, po osnovu naplate potraživanja, u bilans te banke je unij eto više od 50 miliona eura imovine, što je uticalo na poboljšanje adekvatnosti kapitala banke i smanjenje rizičnog profila, koji još uvij ek nije bio na zadoljavajućem nivou”, precizirao je Vujačić.
Ipak, dva događaja u protekloj godini su značajno pogoršala adekvatnost kapitala i likvidnu poziciju Atlas banke.
“Naime, isplata 15 miliona po osnovu pale garancije i blokada od 60 miliona eura depozita jednog dijela deponenata, rezultirali su stanjem koje je utvrđeno neposrednom kontrolom CBCG, a na osnovu kojeg je u Atlas banci, u skladu sa imperativnom normom Zakona o bankama, uvedena privremena uprava”, objasnio je Vujačić.
On se osvrnuo i na medijske spekulacije oko navodne odgovornosti CBCG u nepreduzimanju zakonom propisanih radnji na sprječavanju pranja novca u Atlas banci.
“Saglasno Zakonu, CBCG vrši nadzor nad sprovođenjem Zakona o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma. CBCG iz domena svojih nedležnosti ne preduzima mjere za otkrivanje pranja novca, već su one u nadležnosti kreditne institucije. Tačnije, banka izvještava organ uprave za sječavanje pranja novca i finansiranje terorizma”, naglasio je Vujačić, dodajući da je u protekloj godini izvršena kontrola usklađenosti poslovanja Atlas banke sa propisima iz te oblasti.
CBCG je, kako je kazao, izvještaj o kontroli Atlasa dostavila Upravi za sprječavanje pranja novca.
Prinudnom naplatom sa obračunskog računa Atlas banke kod CBCG, po osnovi presude Apelacionog suda, kojom je potvrđena prethodna presuda Privrednog suda u julu 2018. godine, izvršeno je plaćanje u iznosu od 15,2 miliona eura u korist kompanije Kaspia Property Holdings Limited Dubai, što predstavlja iznos garancije od 12,5 miliona eura, sa zakonskom zateznom kamatom, uključujući i troškove parničnog postupka.
Advokat Atlasa je, kako je naveo Vujačić, u julu protekle godine, uložio reviziju protiv Presude Apelacionog suda kojom traži njeno ukidanje.
“Dokument koji je izdala Atlas banka i koji tvrdi da je nacrt garancije, a Apelacioni sud je svojom presudom potvrdio da se radi o pravno valjanoj garanciji, potpisao je tadašnji glavni izvršni direktor Atlasa bez prethodne saglasnosti, odnosno odobrenja Odbora direktora i bez analize Odjeljenja za upravljanje rizicima”, kazao je Vujačić komentarišući izdatu garanciju.
Ukoliko nadležni pravosudni organ, kako je istakao, potvrdi da je Atlas izdala validnu garanciju, tim činjenjem prekršene su zakonske i podzakonske odredbe kojima su deflnisani limiti maksimalno dozvoljene izloženosti prema licu koje kontroliše banku i procedura odobrenja garancije prema licu povezanom sa bankom, pri čemu je navedeno rezultiralo gubitkom za Atlas. odnosno padom njene adekvatnosti kapitala ispod zakonom definisanog limita, čime je ugrožen dalji nastavak poslovanja Banke.
“Garancija se od momenta izdavanja, nije nalazila u vanbilansnoj evidenciji banke, imajući u vidu da Atlas tvrdi da se radi o nacrtu garancije, te da kao takva nije bila predmet izvještavanja prema CBCG-u, niti je mogla biti predmet njene kontrole”, ukazao je Vujačić.
On je dodao da, ukoliko Vrhovni sud predstojećom revizijom presude potvrdi da je dokument koji je izdala Atlas banka pravno valjana garancija, CBCG će morati da o tome obavijesti nadležno tužilaštvo u cilju utvrđivanja da li u navedenim radnjama ima elemenata krivičnog djela zloupotrebe položaja u privrednom poslovanju.
Vujačić je poručio da su sredstva kojima u ovom trenutku raspolaže Fond za zaštitu depozita u potpunosti raspoloživa i više nego dovoljna za isplatu svih garantovanih depozita u Atlasu i IBM-u.
“Imajući u vidu strukturu depozita u te dvije banke, najveći broj njihovih deponenata, više od 99 odsto u Atlasu, odnosno više od 94 odsto u IBM-u, bi u cjelosti isplatio Fond za zaštitu depozita. Na taj način bi u značajnoj mjeri bila zaštićena štednja malih deponenata, koji većinom nemaju adekvatna znanja da bi procjenjivali rizik kojem se izlažu ulaganjem novca u neku banku, čime se značajno dopinosi očuvanju povjerenja u bankarski sistem”, istakao je Vujačić.
U slučaju da privremena uprava rezultira oporavkom banke, kako je ukazao, i vraćanjem banke pod kontrolu akcionara, Atlas i IBM bi nastavile sa normalnim radom, što podrazumijeva i mogućnost deponenata da u potpunosti raspolažu ušteđevinom.
“Ukoliko privremena uprava rezultira oduzimanjem dozvole za rad, odnosno otvaranjem stečajnog postupka, stvorile bi se pretpostavke za angažovanjem Fonda za zaštitu depozita, koji bi u zakonom propisanom roku izvršio isplatu svih garantovanih depozita do 50.000 eura. Ostali deponenti sa štednjom iznad tog iznosa, eventualni povraćaj sredstava bi mogli očekivati iz stečajne mase banke nad kojom se sprovodi stečaj”, objasnio je Vujačić.
Na pitanje šta se dešava sa trećom bankom, kod koje je, prema ranijim procjenama CBCG, takođe uočen problem, Vujačić navodi da ona pokazuje napredak i da je visoko likvidna.
“Treća banka o kojoj je riječ, uprkos dobijenom kvalifikovanom mišljenju eksternog revizora na finansijske iskaze za 2017. godinu, pokazuje napredak u odnosu na prethodni period, visokoje likvidna i održava koeficijent solventnosti na nivou većem od 13 odsto”, naveo je Vujačić.
Prema Zakonu o bankama, vijest o uvođenju privremene uprave u neku od finansijskih institucija do njenog sprovođenja.
