Četiri istorijska pečata guvernadura Radonjića nestala su iz fonda Narodnog muzeja, navodi se u aneksu krivične prijave koju je muzejski tehničar Aleksandar Berkuljan juče dostavio Osnovnom državnom tužilaštvu na Cetinju. Trag o njihovom postojanju i čuvanju Berkuljan je našao tokom pregleda administrativne građe Arhivsko-bibliotečkog odjeljenja Narodnog muzeja.
Pronašao je spisak predmeta koji su poklonjeni Državnom muzeju 1962. godine. - Tu su, uz ostalo, upisana i četiri jedinstvena pečata guvernadura Radonjića, koji su predstavljali jedan od najznačajnijih dokaza njihove državničke uloge u crnogorskoj istoriji.
O ovome sam juče upoznao direktorku Anastaziju Miranović i, sticajem okolnosti, u direktnom kontaktu i članove muzejskog Savjeta, a prije toga i predsjednicu Komisije za reviziju muzejske dokumentacije, gospođu Tatjanu Jović, koja je istovremeno direktorka Muzeja kralja Nikole, u čijem fondu bi trebalo da se nalaze sporni predmeti – navodi se u aneksu prijave Berkuljana.
TRETIRATI PROPISNO
Jović je, prema riječima Berkuljana, sa članovima Komisije za reviziju Muzeja kralja Nikole provjerila zbirku pečata, koja je navodno već bila pregledana bez konstatovanih manjkova.
- Jović me usmeno obavijestila da tih pečata nema, kao ni još jednog, a da za ranije prijavljeni „pečat dvorske kancelarije“ još ne mogu da kažu. Takođe mi je rečeno da će izvještaj podnijeti „poslije Nove godine“.
Smatrajući odlaganje prijavljivanja ili neprijavljivanje ovakvih stvari neprihvatljivim, pogotovo što bi bez moje intervencije promakli i ne bi bili komisijski konstatovani, ponovo se obraćam Tužilaštvu kao nadležnom organu da sprovede zakonske radnje i ovaj slučaj propisno tretira, kad god da je nastao, pošto njegove posljedice stupaju na snagu upravo sada kada su i konstatovane, a ne u vrijeme kada su pečati nestali – navodi se u prijavi Berkuljana.
MORALNA OBAVEZA
On je od Tužilaštva tražio da ga obavijeste ukoliko smatraju da je prijava bez osnova, ili da se radi o neprovjerenoj ili proizvoljnoj tvrdnji. - Tražim da me o tome odmah obavijestite, kao i Ministarstvo kulture, upravu Muzeja i sve nadležne. Jedna od posljedica je i ta da ja, kao član Fondacije „Guvernaduri Radonjići“ imam moralnu obavezu da o svemu obavijestim članove ove organizacije, pa i njenog predsjednika Aleksandra Čilikova, kako bi oni sa svoje strane preduzeli ono što smatraju za shodno.
Što se tiče obavještavanja uprave Narodnog muzeja, tražiću od Komisije za reviziju fonda Muzeja kralja Nikole da ona to uradi, jer je interna „komunikacija“ inače opterećena raznim formalizmima na štetu suštine – navodi se u aneksu prijave. Berkuljan je podsjetio da je u pitanju muzejski materjal koji nije prošao inventarizaciju. - To je slučaj i sa Njegoševim satom, pa ga i nema u tzv. primarnoj dokumentaciji - ističe se u aneksu prijave.
Aleksandar Berkuljan uputio i javno pismo Osnovnom državnom tužilaštvu
Traži konačno jasan stav
Muzejski tehničar Aleksandar Berkuljan javno se juče obratio Osnovnom tužilaštvu na Cetinju, u vezi sa izjašnjenjem povodom utemeljenosti krivičnih prijava i aneksa prijava o nestanku muzejskih predmeta i moguće odgovornosti nadležnih lica. - Prošlo je više od godinu dana od kada sam Tužilaštvu dostavio prvu krivičnu prijavu i dokumentaciju Uprave za kulturna dobra, koja govori o nestanku više od 3.000 predmeta i dokumenata koji su 1962-64. godine proglašeni kulturnim dobrom.
Nakon toga sam priložio i Zapisnik o reviziji Njegoševog muzeja Biljarde 2009. godine, u kojem je konstatovan manjak od preko 1.500 predmeta, o čemu su uprava Muzeja i Ministarstvo ćutali i dalje ćute, gdje su iznesene sumnje u autentičnost dijela zbirke slika Pera Počeka. Nakon toga sam priložio veliki broj dokumenata i dokaza u vezi sa mnogim predmetima, koje ni Državna komisija nije uzela u obzir – istakao je Berkuljan.
Dodao je da je u posljednje vrijeme izložen raznim pritiscima u instituciji i od Ministarstva u vezi sa njegovom inicijativom i podnošenjem krivičnih prijava na osnovu dokumenata koji sami govore.
- Tražim od Tužilaštva konačno jasan stav po tom pitanju, kao i po pitanju dokaza koje sam do sada priložio. Svi moji dosadašnji napori da anomalije ove vrste budu ozbiljno razmotrene od strane Ministarstva i Državne komisije su propali, jer ništa od podataka i dokaznog materijala koji sam priložio još u julu nije ušlo u godišnji izvještaj Državne komisije. Uz to, prijavljeni su marginalni manjkovi, a izbjegnuto da se govori o svemu ozbiljnom o čemu su bili upoznati – kazao je Berkuljan. Jedan od razloga obraćanja Tužilaštvu, prema njegovim riječima, upravo je činjenica da su nadležni u Ministarstvu, Državnoj komisiji i upravi Narodnog muzeja do sada bili totalno inertni prema svemu na što je ukazivao, pa i na očigledne stvari o kojima dokumenta sama govore, u što spada i nestanak nikada inventarisanog Njegoševog sata. dašnji napori da anomalije ove vrste budu ozbiljno razmotrene od strane Ministarstva i Državne komisije su propali, jer ništa od podataka i dokaznog materijala koji sam priložio još u julu nije ušlo u godišnji izvještaj Državne komisije.
Uz to, prijavljeni su marginalni manjkovi, a izbjegnuto da se govori o svemu ozbiljnom o čemu su bili upoznati – kazao je Berkuljan. Jedan od razloga obraćanja Tužilaštvu, prema njegovim riječima, upravo je činjenica da su nadležni u Ministarstvu, Državnoj komisiji i upravi Narodnog muzeja do sada bili totalno inertni prema svemu na što je ukazivao, pa i na očigledne stvari o kojima dokumenta sama govore, u što spada i nestanak nikada inventarisanog Njegoševog sata.
