Društvo

Jezički komitet nije podržao Vikipediju na crnogorskom jeziku

Odgovor koji dobijamo je da je Vikipedija u međuvremenu pooštrila uslove za dobijanje vikipedije zbog velikog broja zahtjeva, te da su oni sve varijante jezika, koje po njima potiču od jednog osnovnog jezika, izuzeli od prava na Vikipediju
Jezički komitet nije podržao Vikipediju na crnogorskom jeziku
PobjedaIzvor

Vikipedija na crnogorskom jeziku, za sada, ne može biti uspostavljena, jer je jezički komitet Vikipedije (LangCom) dao negativno mišljenje – smatraju da je crnogorski jezik, kao srpski, hrvatski i bošnjački, grana srpskohrvatskog jezika, zbog čega ocjenjuju da su postojeće vikipedije na ova tri jezika razumljive za sva četiri naroda.

Ovu informaciju, u intervjuu Pobjedi saopštio je publicista Slobodan Jovanović, koji je dio tročlanog tima zaduženog za uspostavljanje Vikipedije na crnogorskom jeziku, koji ističe da „činjenica da smatraju greškom što su odobrili vikipedije na ostala tri jezika ne može potrti utisak da se radi o nefer odnosu“. - Mi to doživljavamo kao diskriminaciju – naglasio je on. Kako bi pokušali da prevaziđu ovu neprijatnu situaciju, a s obzirom na to da je, prema dostupnim informacijama, nemoguće promijeniti stav jezičkog komiteta, crnogorski tim direktno će, uz podršku crnogorskih institucija, da se obrati osnivaču Vikipedije, sa, kako kaže Jovanović, vrlo jakom argumentacijom, pozivajući se na standarde koje je Vikipedija postavila.

POBJEDA: Crnogorski jezik je u decembru 2017. dobio međunarodni kod u okviru ISO međunarodnog standarda, što je ranije bio uslov da bi se dobila Vikipedija. Što se u međuvremenu dogodilo da bi se sada osporavalo pravo postojanja Vikipedije na crnogorskom jeziku?

JOVANOVIĆ: Mi smo ne samo krajem 2017. dobili jezički standard ISO 639-2, već i početkom ove godine ISO 639-3, što crnogorski jezik potpuno definiše kao zaseban jezik. Utoliko je neprimjerenije što nijesmo dobili vikipediju kad se zna da se u dva navrata podnosio zahtjev za dobijanje vikipedije na crnogorskom jeziku koji su odbijeni pod obrazloženjem da crnogorski jezik nije standardizovan.

Odgovor koji dobijamo na naše pominjanje te činjenice je da je Vikipedija u međuvremenu pooštrila uslove za dobijanje vikipedije zbog velikog broja zahtjeva, te da su oni sve varijante jezika, koje po njima potiču od jednog osnovnog jezika, izuzeli od prava na vikipediju.

Pribjegava se i argumentima da je Vikipedija slobodna vikipedija, dostupna svim zainteresovanima, te da mi, Crnogorci, imamo slobodan pristup svim postojećim vikipedijama (četiri), koje, prema njihovom mišljenju mi „razumijemo“. Jezički komitet Vikipedije (LangCom) smatra da dovoljno poznaje evropske jezike i stoji na stanovištu da je crnogorski jezik, jednako kao i srpski, hrvatski i bošnjački, grana srpskohrvatskog jezika, te da su postojeće vikipedije razumljive za sva četiri naroda.

POBJEDA: Koje su planirane aktivnosti i kako vidite prevazilaženje tog problema?

JOVANOVIĆ: S obzirom na to da imam informacije da je nemoguće promijeniti stav jezičkog komiteta, riješili smo da se direktno obratimo osnivaču Vikipedije, sa vrlo jakom argumentacijom, pozivajući se na standarde koje je Vikipedija postavila. Pritom mislim na pravo svih na dostupnost uređivanja i korišćenja Vikipedije pod istim uslovima, jer mi nemamo nikakvu mogućnost da se takmičimo sa brojnijim narodima u uređivanju Vikipedije, posebno u dijelu jedinica koje se tiču našeg, crnogorskog identiteta, kao što su istorija, umjetnost, baština, jezik, pa i sport, estrada i sve drugo što nam se svojata sa različitih adresa.

Svaki naš pokušaj da intervenišemo na neistine na drugim vikipedijama biva anuliran i na taj način smo onemogućeni da spriječimo zloupotrebu u političke svrhe, posebno u posezanju za poništavanjem identiteta crnogorske nacije i upotrebe Vikipedije u asimilacionim procesima. Činjenica da smatraju greškom što su odobrili vikipedije na ostala tri jezika ne može potrti utisak da se radi o nefer odnosu i da mi to doživljavamo kao diskriminaciju.

POBJEDA: I, jeste li se obratili osnivaču Vikipedije?

JOVANOVIĆ: Iako Vikipedija spada u instituciju koja je slobodna i nije povezana sa državnim institucijama, smatrali smo da je veoma važno da država Crna Gora bude uključena u ovaj proces. Uostalom, javna je tajna da države iz okruženja ulažu ogromne resurse u vikipedije na njihovim jezicima, čineći to na razne načine. Pošto naša test Vikipedija ima tri administratora, od kojih sam ja jedan, nas trojica ne raspolažemo potrebnim resursima da se jedan takav pritisak na osnivača napravi.

Napisao sam pismo za osnivača Vikipedije, i na crnogorskom i na engleskom, sa apsolutno ubjedljivom argumentacijom da smo po više osnova uskraćeni na slobodan i ravnopravan pristup Vikipediji, da smo potpuno nepravedno uskraćeni u odnosu na ostale tri jezičke grupe da, pod istim uslovima, ostvarimo pravo na vikipediju na svom jeziku, da se Vikipedija zloupotrebljava prema crnogorskom narodu iznošenjem neistina i u političke svrhe, potkrijepivši to brojnim primjerima. U toj argumentaciji sam koristio sve one standarde koje je Vikipedija postavila kao osnov svog djelovanja.

POBJEDA: Kakav je odnos države, odnosno crnogorskih institucija?

JOVANOVIĆ: Sastao sam se ministrom kulture Aleksandrom Bogdanovićem i prezentovao mu sve ovo. Obavili smo temeljit razgovor u kojem smo se saglasili da je princip da se obratimo direktno osnivaču Vikipedije najbolji, te da ćemo imati podršku u tim aktivnostima. Dobio sam od gdin Bogdanovića punu podršku za sve što sam mu prezentirao. Poslao sam Ministarstvu pisma i na crnogorskom i na engleskom namijenjena osnivaču Vikipedije, kako bi samo Ministarstvo moglo sprovesti dalje aktivnosti unutar Vlade. Čekam odgovor i eventualno poziv za pojašnjenje nejasnoća, ukoliko ih ima u onome što sam prezentirao. Očekujem poziv ministra Bogdanovića ili bilo koga koga Vlada smatra da treba da se pozabavi ovim pitanjima.

Portal Analitika