On je tužilaštvu takođe predočio dokaze o nestanku više od 8.997 predmeta i istorijskih dokumenata iz fonda Narodnog muzeja. Berkuljan je pojasnio da se ova prijava ne zasniva na dokumentaciji Uprave za zaštitu kulturnih dobara, niti ima veze sa manjkom koji je konstatovan tokom procesa revalorizacije. Zbog toga se, kako je rekao, ne radi ni o aneksu ranijoj prijavi.
- U pitanju je potpuno nova informacija, koja se odnosi na fondove do današnjeg dana, a ne na stanje iz 1964. godine, kojim se bavila Uprava za kulturna dobra – istakao je Berkuljan.
POSEBNE VRIJEDNOSTI Berkuljan je tužilaštvu objasnio da se prijava odnosi na više od 810 jedinica numizmatike iz „Numizmatičke zbirke“ bivšeg Državnog muzeja, odnosno današnjeg Muzeja kralja Nikole. - Svi podaci, koji su u zvaničnoj formi dostavljeni Komisiji za reviziju fonda Muzeja kralja Nikole preko direktorke Anastazije Miranović, govore da je u toj zbirci uvijek bilo više predmeta nego danas, pogotovo ako se uzme u obzir najveći zabilježeni broj od 1.540 iz 1971. godine (popisni inventar), naspram današnjih „oko 730“, koliko je zabilježeno u Zapisniku o primopredaji numizmatike i filatelije u Istorijskom muzeju od prije četiri godine.
Kao nedostajući primjerci posebne vrijednosti figuriraju tri zlatnika, od kojih dva dukata mletačkog dužda Domenika Kontarina i jedan sa „figurom Sloge iz 1614“ godine – naglasio je Berkuljan.
Takođe, konstatovao je manjak i najmanje 350 primjeraka filatelije. U godišnjim popisnim inventarima Državnog muzeja od 1962. i 1963. godine, prema riječima Berkuljana, bilježi se 487 primjeraka, od kojih i „album crnogorskih maraka 1874-1918“. - Popisom iz 1971. godine obuhvaćeno je 639 jedinica filatelije.
Trenutno je kroz bazu podataka obrađeno 220 primjeraka, a od članova komisije je stavljeno do znanja da ima još oko 50 primjeraka koji su „naknadno nađeni“, što čini razliku od oko 370 primjeraka, ali ćemo ipak uzeti broj od 350 kao relevantan.
Ono što je izvjesno jeste da nedostaje kompletan „album crnogorskih maraka“ – naveo je Berkuljan. Utvrdio je i nestanak pokretne kuhinje, „karoca“, zaprežnih kola i 12 topova iz bivšeg Muzeja NOB-a.
Takođe, prema saznanjima Berkuljana, nedostaju i 3.693 originalna primjerka dokumenata Muzeja NOB-a i drugi „tematski zavedeni“, čiji ukupan broj sigurno nije bio manji od 5.000. - Pomenutih 3.693 dokumenta su popisani u dokumentaciji Stanislava Raka Vujoševića 1967. godine, naslovljenoj „Otuđeni muzejski materijal“.
Ovome treba dodati i ori ginalna dokumenta koja su „odnešena“ 1950. a nijesu vraćena od strane Vojno-istorijskog instituta u Beogradu, o čemu govori priloženi dokument Rista Dragićevića iz 1954. godine. Iako ni ovdje brojka nije precizirana, može se izvesti zaključak da je u spornom periodu, zajedno sa prethodno navedenim, odnešeno ukupno više od 5.000 originalnih dokumenata - ističe, između ostalog, Berkuljan.
NAKIT I NAMJEŠTAJ U fondu Narodnog muzeja nema ni osam skulptura iz Muzeja NOB-a, kao ni 2.600 primjeraka filatelije Poštanskog muzeja (Istorijskog muzeja). - Fali i 14 predmeta, od kojih 12 jedinica numizmatike Poštanskog muzeja, „koja je bila u postavci“, a notirana je kao nedostajuća (i nije prijavljena!) Zapisnikom o primopredaji filatelije i numizmatike između Branislava Borozana i pokojnog Velimira Vujačića 2014. godine – istakao je Berkuljan.
Utvrdio je i manjak 16 zastava stranih zemalja iz Muzeja kralja Nikole, a nestalo je i najmanje 132 primjerka nakita iz „Zbirke nakita“ Etnografskog muzeja. - Popisnim inventarima od 1967. do 1969/70. zabilje ženo je više od 300 primjeraka (popisom iz 1971. cijelih 358), što u odnosu na sadašnje stanje od 226 čini razliku od 132 primjerka – istakao je Berkuljan i dodao da Etnografskom muzeju nedostaje još 26 različitih predmeta. Nedvosmisleno je zaključio da nedostaje još sedam komada Njegoševog namještaja.
- Pored već prijavljenih primjeraka, kao nedostajući, a zabilježeni u popisnim inventarima do 1971. godine, su i dva „rezbarena ormara“, dva „rezbarena“ kreveta „po Njegoševoj mjeri“, dvije natkasne sa „mermernom pločom“ i sto sa „mermernom pločom i ogledalom“ – istakao je Berkuljan i dodao da novom prijavom nije obuhvaćeno mnogo šta, pa ni oko 7.000 predmeta koji su otuđeni do 1950. godine.
