Prije dvije godine predsjedništvo CANU-a je odlučilo da povuče iz prodaje i dalje distribucije tadašnji sporni Rječnik crnogorskog narodnog i književnog jezika, koji je Akademija izdala kao poklon narodu uoči jubileja deset godina nezavisnosti. Rječnik je nakon izlaska iz štampe izazvao oštre reakcije dijela javnosti zbog toga što je, pored ostalog, sadržao i pojedine odrednice koje su diskriminatorske i uvredljive za albanski i bošnjački narod, te zbog brojnih politički nekorektnih i neprimjerenih definicija.
INICIJATIVA
Đurović je juče saopštio da su rječnici prva dužnost Akademije. – Predlažem da se razmotri da se ponovo pokrene rad Rječnika crnogorskog jezika, ne ulazeći u te gluposti što je Vlada uradila sa nekakvim deklaracijama… – rekao je on. Vukčević je odgovorio da je to jedan od najznačajnijih projekata, od onih koji ,,predstavlja doprinos identitetu jednog društva, njegove države i onih koji žive pod krovom te zemlje“. - Znamo kakva je bila sudbina čitavog projekta, ali to ne znači da ga zbog detalja ili onoga sa čim se i ne slažemo u pojedinim pitanjima treba dovesti u pitanje kao jedan značajan kulturološki projekat - naveo je on i najavio da će ovu ideju predočiti Predsjedništvu Akademije i Savjetu Leksikografskog centra. Vukčević je na sjednici govorio i o realizaciji budžeta za ovu godinu, te je istakao da je realizovan u iznosu od 1.738.717 eura, što iznosi 99,83 odsto realizacije.
- Budžet je gotovo u potpunosti realizovan onako kako je dogovoreno - kazao je on. Ima, kako je naveo, dosta pitanja koja su vezana za razvoj Crne Gore koja treba otvoriti u okviru Akademije. - To što nekome van ove kuće, možda, i ne odgovara način na koji su otvorena pitanja i način na koji se raspravlja o njima, to je već stvar za analizu i svaka dobronamjerna sugestija je korisna ovoj instituciji, koja je i zakonski određena kao najznačajnija institucija u nauci i umjetnosti Crne Gore... Napravili smo otklon od onoga što je bio dominantni tok istoriografske svijesti u Crnoj Gori, a to je vojno politička istorija, ka nečemu što se može nazvati kulturnom istorijom Crne Gore naveo je on. Ostaje, istakao je Vukčević, pri dubokom ubjeđenju da je Akademija istinski crnogorska u, kako je rekao, onom demokratskom, građanskom smislu. Podsjetio je da su 2017. godinu označili kao godinu u kojoj su obilježavali objavljivanje „Gorskog vijenca“, dok je 2018. posvećana najznačajnijoj pravnoj knjizi Opštem imovinskom zakonu. Za 2019. je izdvojio tribinu koja će biti posvećena piscima Crne Gore u čitavoj njenoj istoriji.
NEAKTIVNI ČLANOVI
Vukčević je saopštio i čime je nezadovoljan. Njihova analiza aktivnosti iz 2018. godine, kako je ispričao, pokazuje da dio članova Akademije participira u projektima, naučnim tribinima, okruglim stolovima i naučnim skupovima, ali da bi ostali mogli više da se uključe. - Možete to shvatiti i kao prekor ili prigovor. Kada se tribine organizuju u našoj Akademiji, ovdje je gotovo jedan broj ljudi prepoznat kao slušaoci, a velikog broja ljudi, nažalost, nema – negodovao je on. I akademik Zoran Lakić, koji rukovodi projektom akademske besjede, naveo je da je prosto nevjerovatno da je od formiranja Akademije održano svega 28 besjeda. - Još frapantniji je podatak da 40 članova Akademije nijesu održali besjede... Apelujem zato da se i mi lično sami javljamo za te tribine, a pogotovo akademici, redovni članovi naše Akademije koji imaju pravo na akademske besjede, da se prijavljuju. Ima ih dosta koji su u tom stažu, bogami, i po desetak godina, a da nijesu održali besjede – istakao je on.
Akademik Ljubiša Stanković, govoreći o programu rada za 2019, saopštio je da naredne godine planiraju potpisivanje ugovora o saradnji sa kosovskom Akademijom nauka, kao i sa azerbejdžanskom. Leksikografski centar, pojasnio je on, nastaviće rad na leksikonu diplomatije, leksikonu likovnih umjetnika Crne Gore i botaničkom leksikonu. Kada je riječ o naučnoistraživačkom radu, počeće rad na rječnicima govora Crmnice, Riječke nahije, a nastaviće rad na rječniku govora Paštrovića. Biće, između ostalog, publikovani rječnik govorne okoline Bijelog Polja i rječnik govorne okoline Berana. - Nastaviće se sa izradom frazeološkog rječnika Njegoševa djela – rekao je on. Planiraju, između ostalog, realizaciju projekta ustavnog patriotizma kao moguće strategije političke integracije za Crnu Goru, u saradnji sa UDGom, prof. dr Ilijom Vujačićem.
