"Bili su to Mihailo Damjanović i njegova supriga Jelena iz srca Crne Gore, iz Katunske nahije. On sa Čeva, gnijezda junačkoga, kako ga je nazvao naš veliki pjesnik, filozof i vladar Petar II Petrović Njegoš, a ona od Perovića iz Cuca. Imao sam čast da danas i u razgovoru sa predsjednikom Maurisijom Makrijem istaknem značaj ovog događaja za Crnu Goru i za vjekovno prijateljstvo protkano bliskim vezama između naših geografski udaljenih naroda i zemalja. Privilegija je i što se svečanost održava u ovoj slavnoj palati, nazvanoj simbolom diplomatije, koja nosi ime velikog vojskovođe i oslobodioca Argentine Hozea de San Martina", istakao je Đukanović u današnjem govoru u Buenos Ajresu, na svečanosti povodom obilježavanja 200-godišnjice od dolaska prve crnogorske porodice u Argentinu.
"Damjanovići su iz Crne Gore ponijeli slobodarski duh i ratničku tradiciju i time obogatili svoju novu domovinu. Naselili su se u jednom od gradova koji simbolizuju borbu argentinskog naroda za slobodu, u Konsepsionu de Urugvaj, u kom počiva čuveni vojskovođa i predsjednik Hose Husto de Urkize. Mnogo je važnih ličnosti iz ove porodice poteklo na argentinskom tlu među onima koji su zadržali staro crnogorsko prezime Damjanović, kao i u njihovom ogranku s novim prezimenom Horhe. Mihailov sin Eleodoro Damjanović, čuveni argentinski general i ljekar čije ime nose brojne ulice širom zemlje, pa i u autonomnom gradu Buenos Airesu, obezbijedio je trajno mjesto u velikoj argentinskoj istoriji. Ostao je upamćen između ostalog i po izuzetnom doprinosu borbi sa užasnom epidemijom žute groznice koja je u 19. vijeku desetkovala stanovništva ovog prelijepog grada. Ali i kao general, učesnik u vojnom pohodu nakon kojeg je za 50% proširena teritorije današnje Argentine"; kazao je Đukanović, ističući da je ovo prilika da se prisjetimo i još jednog broja argentinskih velikana crnogorskog porijekla.
"Pomorski kapetan Migel Vukasović, poznati konstruktor brodova i brodovlasnik, osnivač prve argentinske pomorske kompanije „La Platensa“, zastupljen je u svim pomorskim enciklopedijama svijeta. Bio je i počasni konzul Crne Gore u Argentini početkom prošlog vijeka. Prisjetimo se i kapetana Mila Zlokovića i Jovana Vukasovića, kao i Eduarda Vuletića... Trebalo bi nam mnogo vremena samo da nabrojimo sve one koji zaslužuju da im se ime pomene. Zato ću osvježiti naše pamćenje o samo još dvije ličnosti. Svi Argentinci znaju za Karlitosa Balu, velikog komičara kojeg pamte generacije u ovoj zemlji. Ali ne vjerujem i da znaju da je majčinom linijom povezan sa potomcima čuvene kapetanske porodice Katurić, takođe nekih od prvih crnogorskih doseljenika u 19. vijeku. Kao što ne znaju svi da blisko prijateljstvo vezuje Papu Franju sa nadbiskupom crnogorskog porijekla Emiliom Ognjenovićem, što mi je pomenuo i Sveti Otac prilikom nedavnog susreta u Vatikanu", rekao je Đukanović.
Predsjednik Crne Gore je podsjetio da su tokom dva vijeka hiljade Crnogoraca doselili u Argentinu i osnovali brojne kolonije."Od slavne La Montenegrina u Ćaku, preko Benada Tuerta, Santa Fe, Tandil, Madariage i Dok Suda, do Ognjene zemlje... Zahvaljujući saradnji naših institucija sa Latinoameričkim centrom za migracije, putem naučnih metoda došlo se do približnog broja od oko 60.000 potomaka crnogorskih iseljenika koji žive u Latinskoj Americi. To nas čini jednom od najvećih zajednica sa prostora Jugoistočne Evrope na ovom kontinentu. Raduje saznanje da su naši ljudi od tada, kao što to i danas čine njihovi potomci, dali neizbrisiv pečat ukupnom razvoju i progresu zemalja u koje su doselili. I što su ne samo čuvali patriotske emocije i ljubav prema Crnoj Gori, nego su ih odgovorno prenosili i na nove generacije. Posebno je značajno što sve vidljivije dolazi do organizovanog okupljanja i čvršćeg međusobnog povezivanja između crnogorskih zajednica na latinoameričkom tlu, kao i sa domovinom svojih predaka. Nakon što smo prije 12 godina mirnim, demokratskim putem poslije gotovo jednog vijeka obnovili svoju državu, osnažile su i veze s našom starom dijasporom u Argentini, širom Latinske Amerike, i širom svijeta. Današnja Crna Gora, multietnička zemlja prepoznata kao važan faktor regionalne stabilnosti, članica NATO i na pragu članstva u EU, pitanje saradnje sa dijasporom uzdigla je na nivo najvišeg državnog prioriteta", naveo je Đukanović.
Dijaspora je, kako je podvukao, neodvojivi dio istorijskog, crnogorskog državnog bića, naše nacionalno bogatstvo i most koji nas trajno vezuje s drugim narodima i državama.
"Baš kao što je nezamjenjiva nit u odnosima sa ovom velikom i važnom zemljom. I ovaj današnji događaj potvrđuje da vrijeme ne briše ljubav prema domovini, koja se prenosi s koljena na koljeno. Vjerujem da ste to prepoznali i u poemi Ivana Damjanovića, direktnog potomka Mihaila i Eleodora Damjanovića. On je danas ovdje sa nama i brojnim članovima svoje porodice. Sve ih još jednom toplo pozdravljam", zaključio je predsjednik Đukanović.
