Istraživači Scripps Research-a eksperimentisali su s voćnim mušicama i otkrili fiziološki mehanizam po kojem njihova sjećanja nastaju i kasnije nestaju. Pokazalo se da jedan dopaminski neuron stoji iza oba procesa, a njihov rad objavljen je u časopisu Cell Reports.
U istraživanju su voćnim mušicama puštali različite mirise i povezivali ih sa električnim šokovima. Vremenom, insekti su naučili da izbjegavaju određene mirise, a naučnici su zaključili da su muve stvorile sjećanja na događaje, prenosi Tportal.
U pređašnjim istraživanjima naučnici Scripps Researcha otkrili su da su određeni dopaminergetski krugovi uključeni u stvaranje i brisanje sjećanja.
Sada su shvatili da se ćelijske promjene događaju u oba smjera - i prilikom nastanka i prilikom brisanja memorije - te da je za to zaslužan uvijek isti dopaminski neuron.
Otkrilo se pritom još nešto - neuron koji stvara novo sjećanje istovremeno briše i potiskuje starija sjećanja.
"Svaki put kad učite nešto novo, istovremeno stvarate novo sjećanje i potencijalno ometate ili brišete neko starije. Tako se stvara ravnoteža i sprječava mozak da se preoptereti podacima", kaže Džejkob Beri, vođa istraživačkog tima Scripps Research.
Desetinama godina su naučnici proučavali proces učenja i pamćenja, usredsrijeđeni na način na koji mozak upija informaciju i kako se ta informacija pretvara u stabilno sjećanje.
Tek nedavno su shvatili važnost aktivnog zaboravljanja i počeli istraživati procese koji nagone mozak da zaboravlja.
Istraživanje na voćnim mušicama rasvijetlilo je i proces takozvanih retroaktivnih smetnji. Riječ je o tome da nas svježe informacije ometaju u prisjećanju starijih.
Mada je istraživanje obavljeno na voćnim mušicama, naučnici vjeruju da se ono može primijeniti i na složenije organizme, uključujući ljude.
