Direktorica Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore Biljana Brajović na svom Fejsbuk zidu dala je kratak i rječit komentar.
- Lokalitet Svač. Zatečeni stanjem i metodom – zapisala je Brajović. Ni konzervator Željko Kalezić, koji iza sebe ima višegodišnje iskustvo u sektoru zaš t i t e k u l t u r n e b a š t i n e, komentarišući za Pobjedu tu fotografiju nije bio opširniji.
- Bio sam na Svaču. Znam što je svrha, ali ne opravdavam pristup. Atipično rješenje. Unutrašnjost je zatvorena – kazao je Kalezić. Laička javnost, na društvenim mrežama, tradicionlno reaguje podijeljeno – emotikoni u rasponu od „dopada mi se“ do „tužno“ i „grrrr“. Ljudi uglavnom ne razumiju o čemu se radi.
HITNE MJERE Glavni konzervatorski projekat uradila je firma „Dema“ d.o.o iz Kotora, licencirana za izradu tehničke dokumentacije, planskog dokumenta i građenje objekata. Odgovorni projektant je diplomirani inženjer arhitekture Zorana Milošević. Ona ima i stručno zvanje konzervator savjetnik.
Na glavni konzervatorski projekat, između ostalog, izdato je rješenje o saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara, što je predstavljalo preduslov za raspisivajne tendera i odabir izvođača.
Odgovor na pitanje – što je dato u zadatak projektnim rješenjem sanacije drevnog sakralnog objekta – ona počinje podsjećanjem da je konačni cij zaštita od dalje degradacije kulturnog dobra „Srednjovjekovni grad Svač“, koja podrazumijeva djelimičnu sanaciju i neophodnu rekonstrukciju objekta Crkve Svetoga Jovana.
- Projektnim rješenjem predviđena je stabilizacija konstruktivne strukture zidova crkve od mogućih daljih razgradnji i urušavanja, a sve prema izdatim konzervatorskim uslovima Uprave za zaštitu k u l t u r n i h d o b a r a , a k t broj UP/I 03-531/2016-6 od 18.10. 2016. godine. Takođe, Projektnim zadatkom za izradu konzervatorskog projekta Crkve Sv. Jovana u okviru kulturnog dobra „Srednjevjekovni grad Svač“, naloženo je sprovođenje mjera konstruktivne konsolidacije crkve – rekla je Milošević.
AUTENTIČNOST Predloženim rješenjem, naglašava Milošević, teži se zadržavanju autentičnosti zatečene strukture u najvećoj mogućoj mjeri, tj. da se sa što manje intervencija konsoliduje konstruktivni sklop crkve dok se ne steknu uslovi za rekonstrukciju kompletnog objekta.
To će, kako je istakla, uključiti prethodne radnje na arhitektonskom istraživanju i izradi stilsko-hronološke analize, imajući u vidu da su do sada izvršena samo detaljna arheološka istraživanja.
- Rješenjem je predviđeno da se određeni manji djelovi zidova prezidaju, pukotine injektiraju, a neophodni djelovi zidova rekonstrušu, kako bi se uz pomoć čeličnih konstruktivnih elemenata, u vidu čeličnih zatega i čeličnih profila, izvršilo ukrućivanje i stabilizacija strukture zidova.
Određene šupljine, u vidu naprslina koje su evidentne, potrebno je injektirati. Rekonstrukcija južnog zida predviđena je mjestimično, ne u zonama prozora kako bi se sačuvali podaci za njihovu kasniju analizu i rekonstrukciju prema rezultatima - naglasila je Milošević. Ona je objasnila da je rekonstrukcija djelova zidova predviđena „samo zarad potrebe ukrućenja čitave dužine zida čeličnim zategama, a koje obuhvataju unutrašnje i spoljašnje strane zidova“. Dio kule je predviđen da se konsolid u j e i n j e k t i r a n j e m n a osjetljivim djelovima, bez bilo kakve veće intervencije do konačne rekonstrukcije objekta.
BEZ NADZORA Milošević je naglasila i da projektno rješenje predviđa i da je na prelazu između postojećih / zatečenih zidova i djelova zidova koji se rekonstruišu potrebno istaći razliku između postojećeg i novog dijela zida.
Krune zidova biće konsolidovane i završene konzervatorskom kapom u vidu maltera kojim će se spriječiti prodor vode u unutrašnjost zidova, budući da će crkva i dalje ostati izložena atmosferskom uticaju (neće imati krovnu konstrukciju niti krovni pokrivač).
- Šta je u odnosu na projektno rješenje izvedeno nijesam u mogućnosti da odgovorim jer projektantski nadzor nije ugovoren, pa tako ni vođen. No, na to pitanje odgovor može pružiti izvođač radova koji je, shodno zakonskoj regulativi o zaštiti kulturnih dobara, imao uposlena stručna lica inženjere, arhitekte i restauratore konzervatore, kao i stručni nadzor koji prati radove na sprovođenju konzervatorskih mjera na nepokretnom kulturnom dobru - poručila je Zorana Milošević.
Projekat sanacije je finansirao Narodni muzej Crne Gore, uz podršku UNDP-a.
