Oni su donijeli su više preporuka za unaprjeđenje zaštite djece od seksualnih prestupnika.
Kako je saopšteno iz Udruženja Roditelji, na inicijativu te organizacije i potpredsjednika Vlade Zorana Pažina danas je u Podgorici održan konsultativni sastanak, na kojem su razmatrani modeli unaprjeđenja s istema zaštite i predstavljeni nalazi i zaključci sveobuhvatne Analize kaznene politike crnogorskih sudova u predmetima seksualnog nasilja nad maloljetnim licima.
Autori te analize su sudija Vrhovnog suda Radule Kojović i savjetnica u tom sudu Ksenija Jovićević.
Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica naglasila je bezrezervnu spremnost crnogorskog sudstva da u okviru svojih nadležnosti maksimalno doprinese stvaranju bezbjednog, stabilnog i bezbrižnog okruženja za rast i razvoj djece u Crnoj Gori.
Direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović navela je da je konsultativni sastanak konkretan rezultat saradnje započete početkom godine, kada je dogovoreno da Ministarstvo pravde, Vrhovni sud i VDT zajedno sa NVO analiziraju i predlože konkretne promjene u cilju dodatne zaštite djece od seksualnog nasilja.
Kako je dodala, u narednom periodu biće sprovedene konkretne aktivnosti u skladu sa usvojenim preporukama.
Generalna direktorica Direktorata za izvršenje krivičnih sankcija u Ministarstvu pravde Nataša Radonjić kazala je da je taj Vladin resor odlučan da, vođenjem adekvatne kaznene evidencije osuđenih osoba za krivična djela protiv polne slobode maloljetnih lica i propisivanjem zakonskih posljedica osude za ta krivična djela, doprinese efikasnijoj zaštiti djece od seksualnih prestupnika.
Prema jednoj od preporuka, crnogorsko zakonodavstvo treba uskladiti sa konvencijom Ujedinjenih nacija (UN) o pravima djeteta i Lanzarote Konvencijom Savjeta Evrope, kada je u pitanju značenje riječi dijete.
Učesnici sastanka su ocijenili da treba razmotriti pooštravanje kazne za krivična djela nedozovoljene polne radnje i opravdanost novčane kazne za ta djela.
„Sudovi sa pojačanom pažnjom treba da cijene sve otežavajuće i olakšavajuće okolnosti na strani okrivljenih. Kada se pojavi opravdana sumnja da je učinilac krivičnog djela protiv polne slobode iz kruga povjerenja žrtve, sudovi bi trebalo da takvu okolnost cijene kao otežavajuću prilikom odmjeravanja kazne“, kaže se u saopštenju.
Kako je ocijenjeno, potrebno je obezbijediti efektivnu brzu zašitu žrtvi krivičnog djela protiv polne slobode u toku krivičnog postupka.
Dodaje se da bi trebalo razmotriti prihvatanje određenog člana Lanzarot konvecije.
Prema tom članu, kada su roditelji ili staratelji uključeni u seksualno iskorištavanje ili zlostavljanje preduzimaju se postupci udaljavanja navodnog počinioca ili žrtve od njenog porodičnog okruženja.
Uslove i trajanje udaljavanja, kako se navodi u tom članu Lanzarot konvencije, treba odrediti u skladu sa najboljim interesima djeteta.
„Potrebno je jačati kapacitete stručnih službi u višim sudovima i Vrhovnom državnom tužilaštvu prostorija u osnovnim sudovima u cilju unaprjeđenja postupka po mjeri djeteta“, dodaje se u saopštenju.
Na sastanku je ocjenjeno da bi trebalo uspostaviti registre osoba osuđenih za krivična djela protiv polne slobode prema maloljetnim licima.
Prema jednoj od preporuka trebalo bi organizovati za sudije i državne tužioce obuku posvećenu implementaciji Lanzarot konvencije Savjeta Evrope.
