Posmatrajući brojke iz finansijskih izvještaja za treći kvartal čini se da će ovo biti rekordna godina po ostvarenim poslovnim rezultatima kada je u pitanju Societe Generale banka Montenegro. Pored toga, Banka je uvijek društveno odgovorna, a za svoj rad nerijetko ubirate i značajne nagrade – ove godine je to Euromoney Nagrada za izuzetnost. Čemu imate najviše zahvaliti za sve te uspjehe?
U pravu ste. Posljednjih godina finansijski i komercijalni rezultati Societe Generale banke Montenegro su u kontinuitetu dobri. Prethodne dvije godine bile su rekordne. Približavamo se kraju godine i, na osnovu dosadašnjih ostvarenja, gotovo da možemo sa sigurnošću saopštiti da će finansijski rezultat u 2018. biti istorijski najbolji. Dobrim rezultatima posljednjih godina pogoduju povoljni makro indikatori, prije svega snažan ekonomski rast, rast zaposlenosti i rast investicija. Kao banka smo fokusirani na klijente i njihove potrebe. Iz dana u dan inoviramo i unaprjeđujemo našu uslugu i implementiramo nove tehnologije, što nam u krajnjem donosi sve veći broj zadovoljnih i lojalnih klijenata. Kontinuirani rast kreditnog portfolija, koji trenutno iznosi preko 390 miliona eura, uz oprezno upravljanje rizicima i troškovima, rezultira zadovoljavajućim nivom povrata na kapital i visokom efikasnošću. Da bi se svakodnevno unaprjeđivalo poslovanje, potrebna je kvalitetna korporativna kultura i dobro odmjereni podsticaji. Sve ovo ne bi bilo dovoljno bez odličnih ljudi. Uvijek sa ponosom ističemo da su naši zaposleni nosioci razvoja i uspjeha banke. Zato, vjerujem da su korporativna kultura i ljudi najveća vrijednost i snaga Societe Generale banke Montenegro i da su upravo ta dva činioca ključna za ostvarivanje naših uspjeha.
Nivo nenaplativih kredita u čitavom sektoru se smanjuje iz kvartala u kvartal. Kako se Societe Generale banka Montenegro proteklih godina borila sa ovim problemom i koji je recept za očuvanje zdrave aktive?
U mnogim evropskim državama nivo nenaplativih kredita nakon krize predstavljao je teško breme za stabilnost i razvoj bankarskog sektora i ukupne ekonomije. To je bio slučaj i u Crnoj Gori tokom dužeg niza godina. Jako je pozitivno što bankarski sektor Crne Gore bilježi trend smanjenja nenaplativih kredita. Nivo nenaplativnih kredita u Societe Generale banci Montenegro je uvijek bio među najnižima na tržištu i značajno ispod nivoa prosjeka bankarskog sektora. Na kraju trećeg kvartala ove godine on iznosi 3,9%. Ovo posebno dobija na značaju ako se ima u vidu da naša banka nije vršila prodaju loših potraživanja. Recept za zdravo poslovanje je u poštovanju osnovnih bankarskih pravila i kvalitetnim ljudima koji ih implementiraju. Naime, Societe Generale banka Montenegro svoje odluke o prikladnosti kreditnog zahtjeva bazira isključivo na analizi finansijskih pokazatelja klijenta, kako za fizička tako i za pravna lica. Odobravaju se samo oni kreditni zahtjevi gdje je evidentno da su zajmotražioci sposobni da iz budućih tokova novca izmiruju svoje obaveze. Izloženost prema klijentu koja je vezana isključivo za njegov biznis, odnosno redovna primanja, poziciju na tržištu i kreditnu sposobnost, a ne na vrijednost kolaterala, jeste ključna. Rječnikom ekonomiste Himana Minskija držimo se hedge finansiranja, a izbjegavamo špekulativno i ponzi finansiranje. Dodatno, redovno praćenje klijenata, dobro organizovane aktivnosti u naplati potraživanja, adekvatno rezervisanje za eventualne gubitke, funkcionalno upravljanje kolateralima, neophodni su preduslovi za održavanje kvaliteta ukupnih kredita. Istorijski, ovakvo konzervativno bankarstvo pokazalo se kao najbolje oružje protiv rizika od loših plasmana. Ovo posebno u “dobrim vremenima” odnosno u periodima ekonomskog rasta kojeg prate pozitivna, a ponekad i nerealna očekivanja, koje se prije ili kasnije pretvori u finansijsku nestabilnost. Mentalitet “This Time is Different” je svuda oko nas. Zato treba da budemo dodatno oprezni.
Svjedoci smo da je iznos štednje u Crnoj Gori nikad veći, a kamate na depozite nikad na nižem nivou. Da li banke rizikuju da se ovako niskim kamatnim stopama na štednju novac počne odlivati iz banaka, evenutalno preusmjeravati u tržište nekretnina, jer kako vidimo u regionu je aktuelan talas potražnje za nekretninama koji prati i rast cijena?
Kamate na štednju odražavaju prilike na tržištu, a njih karakteriše prije svega visoka likvidnost bankarskog sektora. Naravno, kamate zavise i od rizičnog profila banke odnosno percepcije rizika, tako da postoje značajne razlike na tržištu. Iako su kamate na štednju u Crnoj Gori na niskom nivou one su veće u odnosu na druga tržišta, posebno država članica euro zone. Na primjer, na tržištu Slovenije, koje relativno dobro poznajem, pojedini klijenti plaćaju bankama za čuvanje njihovog novca. Usljed nekonvencionalnih mjera koje sprovode centralne banke širom svijeta, živimo neuobičajeno vrijeme koje pogoduje dužnicima, a ne štedišama. Veliki broj građana je i nedovoljno upoznat sa raznovrsnijim i aktivnim načinima ulaganja pa je štednja oduvijek bila najjednostavniji način za ulaganje novca. Ulaganje u druge oblike imovine, uključujući i nekretnine, može donijeti veći prinos ali to sa sobom svakako nosi i veće troškove upravljanja takvim investicijama i veći rizik. Na pojedinim tržištima već vidimo preispitivanje naraslih vrijednosti na tržištima nekretnina i kapitala.
Nedavno je Guverner CBCG potvrdio da postoji interesovanje za osnivanje novih banaka, iako proteklih godina čujemo da je naše, ionako malo tržište, možda već prezasićeno brojem banaka, koje se međusobno bore za limitiran broj klijenata. Kako komentarišete tu najavu interesovanja za ulazak novih banaka i gdje je po Vama prostor za nove učesnike?
Crna Gora je izgradila privlačan poslovni ambijent, čiji su temelji bazirani na euru, slobodnim kapitalnim tokovima, slobodnoj trgovini i konkurentnom poreskom sistemu. Prirodni potencijali mediteranske države u srcu Evrope, uz političku stabilnost, članstvo u NATO i evropske integracije, privlače veliki broj investitora, posebno u sektorima energetike, nekretnina, turizma i drugih usluga. Zato ne čudi i interesovanje za bankarski sektor Crne Gore. Prema ocjenama relevantnih međunarodnih institucija bankarski sektor u Crnoj Gori karakterišu pozitivni trendovi, ne samo u dijelu rasta kreditiranja, već i povećanje likvidnosti i kapitalne adekvatnosti uz smanjenje loših kredita. Lično vjerujem da je svaka zdrava konkurencija, kredibilnih investitora koji imaju jasnu viziju razvoja i mogućnost da donesu dodatnu vrijednost klijentima, dobrodošla. Međutim, ekonomski posmatrano, opravdano se postavlja pitanje održivosti velikog broja “retail” banaka na malom tržištu, posebno u kontekstu sve strožije regulative i sve nižih kamatnih margina. Primjena novih tehnologija i “demokratizacija podataka” ponovo naglašavaju važnost veličine. Jednostavno, veće banke su efikasnije. Zato, po mom mišljenju, umjesto dalje fragmentacije realnije je očekivati konsolidaciju na bankarskom tržištu Crne Gore, u narednom periodu.
I pored velikog broja stranih banaka na našem tržištu, evidentno je da je finansijsko tržište i dalje prilično slabo razvijeno, pa tako u Crnoj Gori posluju samo 2 privatne lizing kompanije, faktoring usluge ne nudi nijedna banka, novih privatnih fondova uopšte i nema, kao ni penzionih fondova, o složenim bankarskim proizvodima nema ni govora, dok je i kultura investiranja na prilično niskom nivou, a pare se uglavnom čuvaju na štednji. Zašto banke u ovim poslovima i dalje ne vide komercijalni potencijal i kada će neko od učesnika podržati razvoj tržišta novim proizvodima i uslugama?
Veličina i stepen razvijenosti ekonomije utiču na razvoj finansijskog tržišta. Na malom tržištu transakcioni troškovi poslovanja su veći, a nivo znanja i kompetencija ograničen. Dodatno, razvoj finansijskog tržišta obično prati razvoj ekonomije. U godinama prije krize finansijsko tržište u Crnoj Gori je bilo dinamičnije, dok je nakon krize razvoj umjereniji. Iz ciklusa snažne ekspanzije, nakon krize poslovni model i obrazac ponašanja je promijenjen. Pojedine banke su dugo vremena bile fokusirane na rješavanje ranjivosti u svom poslovanju, prije svega smanjenje loših kredita i operativnih troškova. Dobro je da posljednjih godina imamo sve više banaka koje su ne samo stabilne i snažne sa likvidnošću i kapitalom, već i ulažu u razvoj novih proizvoda i usluga. Posebno je vidljivo ulaganje u digitalne kanale prodaje – elektronsko i mobilno bankarstvo, ali i nove proizvode kao što su kreditni proizvodi uz obezbjeđenje polisama osiguranja, koje nudi i naša banka, budući da je licencirana za poslove zastupanja u osiguranju. Societe Generale banka Montenegro takođe je ponudila i uslugu faktoringa u želji da kompanijama pomogne u održavanju njihove likvidnosti, smanjenja rizika naplate, kao i posledičnom povećanju njihove kreditne sposobnosti. Reakcije kompanija su vrlo pozitivne.
Od 15 banaka u Crnoj Gori svega 7 banaka je aktivno na berzanskom tržištu kroz postojanje odjela za investiciono bankarstvo, a Societe Generale banka Montenegro je jedina od top 5 crnogorskih banaka koja u svojoj organizaciji nema kastodi ili brokersku službu. Zbog čega je to tako, kada imamo u vidu da biste za ove poslove vjerovatno mogli lako i sigurno računati na bogatu ekspertizu kolega iz Societe Generale grupacije? Da li mislite da bi aktivnije učešće banaka u segmentu investicionog bankarstva uspjelo da „ozdravi“ povjerenje domaćih investitora u berzansko trgovanje?
U okviru naše strategije poslovanja procijenili smo da je najvažnije da se koncentrišemo na osnovne bankarske poslove i da u njima težimo izvrsnosti. Poslovi investicionog bankarstva i posredovanja na berzanskom tržištu sa sobom nose druge vrste rizika, uključujući i rizike poštovanja ne samo lokalne već i međunarodne regulative i pravila, kao i rizik reputacije. U svakoj velikoj internacionalnoj bankarskoj grupi ovo su posebno važna pitanja, a nerijetko i ograničenja za razvoj pojedinih usluga na malim tržištima. Koristeći mrežu i znanje Grupe kojoj pripadamo, svoje klijente koji imaju interes i potrebu za investicionim i privatnim bankarstvom upućujemo na specijalizovane jedinice i eksperte unutar Grupe koji im mogu ponuditi najširu lepezu ovih usluga.
Posljednjih mjeseci smo mogli pročitati razne medijske najave o povlačenju francuskih banaka sa prostora Balkana, a pored članica Societe grupacije, nedavno smo vidjeli i špekulacije o povlačenju Credit Agricole banke iz Srbije. S obzirom da ove banke tek sada polako počinju ostvarivati pozitivne rezultate nakon perioda oporavka usljed ekonomske krize, da li to onda govori da su očekivanja francuskih bankara za budućnost regiona možda upitna tj. nepovoljna?
Bankarska industrija posljednjih godina prolazi kroz krupne promjene. A buduće promjene će biti i veće i brže. Sve je više nebankarskih institucija poput tehnoloških i retail kompanija koje koristeći nove tehnologije, široku bazu svojih klijenata i dostupnost podataka, preuzimaju dio po dio tradicionalnih bankarskih poslova. Novi igrači u bankarskoj industriji, takozvane neo i challenger banke su agilnije i neposrednije, često preuzimajući klijente tako što im nude besplatne usluge. To predstavlja prijetnju za tradicionalne velike igrače koji se teže prilagođavaju promjenama. Većina globalnih banaka, za razliku od prije 20 godina kada su sprovodili politiku širenja na nova tržišta, sada ima strategiju pojednostavljivanja poslovanja i fokusiranja na velika tržišta na kojima ostvaruju veću efikasnost i koja im dugoročno mogu donijeti najveće povrate na kapital. Istovremeno, sve kompleksniji i strožiji regulatorni standardi, zahtjevi za kapitalnom adekvatnošću i poštovanju međunarodnih obaveza čine poslovanje na manjim tržištima sve zahtjevnijim. Stoga smo i svjedoci da jedan broj velikih međunarodnih bankarskih grupa vrši realokaciju svog kapitala i u sklopu optimizacije poslovanja izlazi sa malih tržišta. Nažalost, taj trend nije zaobišao ni ovaj region. Ipak, na drugoj strani, raduje da postoje kredibilni investitori koji su zainteresovani za investiranje u bankarski sektor regiona što ukazuje na pozitivna očekivanja u vezi budućnosti.
U svjetlu tih priča neizostavna je i već evo višegodišnja medijska priča o preuzimanju Societe Generale banke Montenegro od strane OTP banke. Iz obije banke se do sada nije moglo čuti ništa vezano za ovu temu, a svjedoci smo da crnogorska bankarska “čaršija” to komentariše svakodnevno kao maltene već dogovoren i završen posao.Možemo li od Vas čuti neki komentar na tu temu?
Nijesam u prilici da saopštim konkretnije informacije. Odluke o eventualnim promjenama vlasničke strukture su u nadležnosti akcionara i regulatora, a uprkos glasinama koje ste naveli, koje traju već duže vrijeme, zadatak lokalne uprave i menadžmenta je da obezbijedi da banka stabilno posluje, da se razvija i da svojim klijentima pruža kvalitetnu uslugu. Mi smo tome posvećeni. Rezultati pokazuju da u tome i uspijevamo.
(Bankar.me)
