"Smatrajući da se Skupština Crne Gore, kao nosilac izvornog legitimiteta u reprezentovanju građana, mora odrediti prema svim bitnim pitanjima koja su od značaja za političku stabilnost i demokratski prosperitet države, DPS je, zajedno sa koalicionim partnerima, Skupštini predložila Rezoluciju povodom stogodišnjice takozvane Podgoričke skupštine. Takozvana Podgorička skupština, njene odluke i njihove porazne posljedice, svakako spadaju u ovaj problemski korpus. Naime, svjedoci smo činjenice da se, zanemarivanjem nelegalnosti i neligitimnosti „Podgoričke skupštine“, a povodom njene stogodišnjice, danas pokušava dovesti u pitanje temelj državnog ustrojstva Crne Gore, njen suverenitet i nezavisnost", kazao je Gvozdenović koji je inicijator Rezolucije.
Rezolucijom, kako je istakao, želimo da istorijske fakte stavimo ponovo u prvi plan, u odnosu na opasnu politikantsku zloupotrebu jednog teškog perioda naše prošlosti koji je rezultirao gubitkom državnosti i nasiljem nad slobodnom voljom naših građana.
"Da bismo potvrdili opredijeljenost ka prevazilaženju unutrašnjih podjela, ali i ka unapređenju dobrih međudržavnih odnosa u regionu, u tekstu predloga Rezolucije nijesmo dublje elaborirali lokalne i spoljnopolitičke motive koji su, u formi „Podgoričke skupštine“, omogućili perfidnu zloupotrebu projužnoslovenskih osjećanja građana Crne Gore u tom periodu. Evidentne ideološke podjele crnogorskog društva, na žalost, predstavljaju ozbiljan i, očigledno, otporan faktor koji usporava progres i demokratski razvitak naše države. I po intenzitetu i po ukorijenjenosti, te podjele prevazilaze standardni politički pluralitet koji se, inače, u civilizacijski i demokratski razvijenim državama, smatra idejnim bogatstvom i intelektualnim resursom društva", objasnio je on.
Podjele, kako je dodao, opstaju na određenim istorijskim utemeljenjima i njihovoj interpretaciji suprotstavljenih strana.
"Kada se istorijski fakti o tim simboličkim događajima podrede interpretacijama, podjele se dodatno naglašavaju, a objektivnost u sagledavanju činjenica gubi bitku sa individualnim ili kolektivnim emocijama. Takva atmosfera, dalje, omogućava da racionalno političko djelovanje ustukne pred politikanstvom i da se prostor za manipulisanje emocijama proširi. Međunarodno priznanje suvereniteta i nezavisnosti na Berlinskom kongresu 1878. godine otvorilo je vrata suštinskom i formalno-pravnom uobličenju državnosti Crne Gore, uz oslanjanje na nasljeđe dotadašnjeg viševjekovnog državnog kontinuiteta, ali i na moderna državotvorna načela. Sve do Balkanskih ratova 1912. godine, Crna Gora je uspješno gradila sve institucionalne fragmente savremene države onog vremena, unapređivala svoj međunarodni ugled i prepoznatljivost. Ustavom iz 1905. godine, naša država se formalizuje kao parlamentarna Knjaževina, a nešto kasnije i Kraljevina Crna Gora", podsjetio je potpredsjednik Skupštine.
Naravno, iz današnje vizure, objasnio je, možemo imati i objektivni kritički osvrt na postulate tadašnjeg legislativnog okvira Crne Gore.
" No, u komparativnom smislu, pravno uređenje države nije, ni u jednom značajnom segmentu, odstupalo od uređenja drugih evropskih država. Ratni napori u toku Balkanskih ratova, a posebno stradanje Crne Gore u Velikom ratu, oslabili su potencijal Crne Gore kao cjeline, ali i sposobnost njene političke elite, uključujući vladajuću dinastiju, da anticipira buduće događaje. U Velikom ratu, Crna Gora je vojnički iskrvarila u stremljenju da budućoj savezničkoj pobjedi pruži doprinos koji nadilazi njene objektivne mogućnosti. Tako oslabljena Crna Gora postala je lak plijen nekih globalnih, ali i parcijalnih geostrateških i političkih interesa, do nivoa potpunog zanemarivanja njene objektivne državnosti i, posebno njene nesumnjive pripadnosti pobjedničkoj strani u Velikom ratu", dodao je on.
U takvom kontekstu, tzv. Podgorička skupština, prema njegovim riječima, predstavlja formalizaciju ukidanja državnosti Crne Gore.
"Sagledavanje činjenica koje su, o ovom događaju, danas poznate, jasno ukazuje na apsolutni nelegitimitet Podgoričke skupštine, dakle i njenih odluka. No, to saznanje ne može ublažiti posljedice koje su te odluke imale, ne samo po pitanju diskonitinuiteta državnosti, nego i u domenu pojedinačnog i kolektivnog stradanja građana Crne Gore", kazao je između ostalog Gvozdenović.
