Kvalifikacija - nije važno koja
Nacrtom zakona je sada predviđeno da zainteresovana osoba koja ima završenu stručnu spremu, i pogotovu ako je našla radno mesto, smije da radi u Njemačkoj - u bilo kojoj profesiji. To znači da radnu vizu mogu da dobiju i ljudi čija zanimanja na spadaju u grupu traženih u Nemačkoj. Do sada je to bio jedan od uslova za dobijanje radne vize. Takođe je novo to što prilikom izdavanje radne vize više ne mora da se dokaže da za to radno mjesto nema odgovarajućih kandidata iz Nemačke ili EU. Međutim, ukoliko se bude ukazala potreba, ova klauzula kojom se štiti domaća radna snaga, moći će brzo ponovo da se uvede.
Još jedno novo pravilo je da osobe koji imaju stručnu spremu posao mogu da traže i u Nemačkoj - dakle ne moraju da imaju ugovor o radu prije nego što uđu u Njemačku. Za traženje posla imaju šest mjeseci. Pored stručne kvalifikacije preduslov je i odgovarajuće znanje nemačkog jezika i dokaz o pokrivanju životnih troškova tokom tog perioda, odnosno da neće zavisiti od državne podrške u Njemačkoj.
Priznavanje diploma
Da bi strani radnici mogli da rade u Nemačkoj njhova stručna sprema mora biti priznata ou zemlji. Ranije je baš oko toga bilo mnogo problema. Međutim, to bi sa novim zakonom trebalo da bude drugačije. Radi se na daljem razvijanju sistema priznavanja stepena obrazovanja, i na boljem savjetovanju zainteresovanih osoba iz inostranstva. Prema Zidojče cajtungu nacrt zakona sadrži jednu važnu olakšicu u vezi sa tim: naime, predviđena je „ograničena mogućnost" da „pod određenim uslovima" strani radnik svoju diplomu stečenu u inostranstvu podnese na priznanje - nakon dolaska u Nemačku. To znači da kvalifikovani strani radnici mogu ući u Nemačku, usput raditi i za to vrijeme čekati na priznavanje svoje diplome.
Radna dozvola iako je odbijen azil
A što se tiče potražilaca azila, nacrt zakona predviđa privremenu dozvolu boravka i rada u trajanju od dve godine - takozvani „Beschäftigungsduldung". To znači da ako potražilac azila ima posao, dvije godine ne smije biti protjeran iz Nemačke. Ovo se odnosi na osobe kojima je azil odbijen, koje najmenje godinu dana imaju takozvani duldung, koji najmanje 18 meseci imaju regularan posao preko kojeg plaćaju porez i doprinose, i rade najmanje 35 sati nedeljno. Ovim ograničenjima njemačka vlada želi da spreči da se „Beschäftigungsduldung" izdaje odmah sa obavejštenjem o odbijanju azila. Ovlašćenim organima se tako daje vremena da „sprovedu mjere za okončanje boravka" u Njemačkoj osobi kojoj je odbijen azil.
