''Crna Gora je članstvom u NATO osigurala perspektivnost. Postali smo po prvi put dio civilizacijskog vrednosnog sistema kome pripadamo. Crna Gora je već prepoznata kao odgovoran saveznik koji doprinosi politikama i misijama saveza. Osim garancije bezbjednosti i snažnije pozicije na međunarodnom planu stvorili smo pretpostavke za brži razvoj. Važna je i još jedna činjenica ne samo sa političkog već i ekonomskog. Crna Gora je članstvom u NATO-u i svojom sposobnošću da odgovori obavezama tog saveza, zavrijedila nikada jaču poziciju na međunarodnoj globalnoj sceni. Danas je Crna Gora globalni igrač i bez njenog prisustva se ništa ozbiljnije ne može desiti ili makar bez njenog stava.'', kazao je Marković.
Marković je dodao da kada su u pitanju ekonomski benefiti podaci govore sami za sebe.
''Strane investicije so porasle za 118 odsto ili 270 miliona eura nominalno što je više nego duplo dok je broj turista iz država članica je veći za 25 odsto ili 130 hiljada više gositju. Ovi podaci najbolje svjedoče da su naša očekivanja bila opravdana i potvrđuju da je partnerstvo najbolja garancija poslovnog i investicionog ambijenta. Ekonomske benefite očekujemo i u narednom periodu uz dalje investicije. Ne investiraju samo zemlje članice NATO-a već globalni i komercijalni igrači koji su potvrdili svoj renomen na globalnoj ekonomskoj i finansijskoj sceni. Nema niti jednog ozbiljnog investitora koji ne pomene kao prvu vrijednost stabilnost - a članstvo u NATO nudi tu stabilnost. Ljudi hoće da ulažu tamo gdje se osjećaju komforno i sigurno a članstvo to nudi.'', istakao je Marković.
Marković je istakao da članstvom i privrednici imaju dodatne benefite.
''Dodjelom NATO koda crnogorski privrednici imaju mogućnost da svoje proizvode plasiraju na tržište država članica i budu dobavljači za NATO potrebe. Na NATO tenderima preko 80 odsto poslova dobijaju mala i srednja preduzeća, to je odlična prilika za crnogorske privrednike i dodijeljenim kodovima znači da naši proizvodi se već mogu naći na tom tržištu. Najveću korist je imala namjenska industrija i poljoprivreda. Našoj privredi su potrebni stručnjaci. Naši mladi studenti su u mogućnosti da unaprijede znanja i da ta stečena znanja primijene u svojoj budućoj profesiji u Crnoj Gori'', kazao je Marković.
Poslanika Demokratskog fronta Nebojšu Medojevića interesuje efikasnost regulatornih institucija u očuvanju konkurencije i interesa potrošača u Crnoj Gori.
''Preuzeli ste obavezu da otkupljujete sturu, zašto? Zašto mi otkupljujemo nešto što možemo da uvezemo za šest ili proizvedemo za dva centa. Znači vi građani Crne Gore nekome stavljate pare u džep i to nekome bliskom DPS-u i vlasti i snosite nepotrebne troškove i milionskim iznosima. Zašto ovi koji hoće da grade hidroelektrane neka grade tamo gdje ne ugrožavaju životnu sredinu i neka prodaju kome hoće'', prokomentarisao je Medojević.
Marković je kazao Medojeviću da je očigledno to pitanje postavio samo reda radi da bi poslao populističke poruke građanima kao neko ko brine kvalitetu njihovog života.
''Vi ste govorili o regulatoru električne energije. Ili ne znate ili ste zaboravili, vjerovatno i jedno i drugo jer ste manje na poslu nego što bi trebalo naročito za novac koji primate. Ovaj regulator nije u nadležnosti Vlade i on nema veze sa njom. Regulator je u nadležnosti parlamenta. Vi usvajate njegove nadležnosti. Ako imate primjedbe, izvolite ovdje u parlamentu, ovdje je snaga politička koja je dobila autoritet od naroda. Ova Vlada je izvršila potpunu konsolidaciju energetskog sektora. Mi danas imamo povraćene akcije u našu energetsku kompaniju i imamo namjeru da naše vlasničko učešće pojačavamo'', kazao je Marković.
Kako je dodao, danas elektroprivreda priprema uslove da pokrene nove vjetroelektrane na Krnovu sa svojim sredstvima.
''Ekološka sanacija termoelektrane će početi 2019. u Pljevljima i konačno će biti riješeno pitanje zagađenja pljevalja i životne sredine. Mnogi drugi projekti su tu. Slažem se da kada su u pitanju male hidroelektrane da je jedna dobra politika dala povod da govorite grubo i neutemeljeno. Nemojte govoriti samo o subvencijama i koncesijama nego govorite o dobru koje dobija država u vrijednosti imovine i kapitala. Što se tiče prljave tehnologije, da privatni sektor ima svoje interese i oni su globalni i povezuju se sa političkim i bezbjednosnim interesima. Naše interese neće usmjeravati privatni kapital nego državni interes, ne tjerajući investitore nego afirmišući ih da ulažu u Crnu Goru. Saglasan sam da problemi postoje ali daleko od onoga kako ih vi predstavljate, ajde da umjesto toga zajedno uradimo nešto. Energetski sektor u GDP-u u drugoj polovini godine je u ukupnoj industrijskoj proizvodnji rastao za 118 odsto. Nemojte da bacate ljagu na nešto što je dobro u ovoj državi i što je zdrav potencijal za dobrobit građana'', kazao je Marković.
Premijer je dodao da je Medojević iznio niz nesitina iz neznanja i nespremnosti jer nema činjenice i argumente.
''Nismo mi definisali 30 odsto obaveznosti iz obnovljivih izvora energije nego je to standard energetske zajednice u Beču. Sljedeće, nemojte da manipulišete, mi moramo imati ekonomski orijentaciju da privatnim kapitalom razvijamo naše resurse i stvaramo bolje prilike za život. Mali koncesionari nisu dobili besplatno to, nego su to značajna privatna ulaganja. Što prećutkujete, populizam je za stranku koja ne želi da dođe na valst odličan motiv. Mi njima obezbjeđujemo subencioniranu struju 12 godina a oni nama je plaćaju 30 godina i objekti postaju vrijednost'', kazao je Marković
Povećavanje minimalne zarade moglo bi ugroziti zaposlenost: Poslanik Socijaldemokratske partija Ranko Krivokapić pita zašto Vlada odbija da prihvati njihovu inicijativu za uvećanje minimalne zarade, ukidanje kriznog poreza i smanjenje akciza na gorivo.
"Mi jesmo u NATO, ali su nam minimalne zarade manje od svih koji nijesu u Alijansi u regionu. Moramo povećati minimalnu zaradu da bi se pokazala prava dobit od NATO-a", rekao je Krivokapić.
Marković je odgovorio Krivokapiću da ne vjeruje da je pitanje bilo usmjereno ka upoređenju crnogorske i makedonske ekonomije.
''Danas je ne samo Makedonija nego cio region daleko iznad nas ali samo kada su u pitanju minimalne zarade. Prosječna zarada u Makedoniji je 377 eura za 2017. godinu. Nakon toga na nižoj ljestvici je BiH sa neo preko 400, Srbija nije prešla 450 eura a naša prosječna zarada je jedna od većih zarada pa čak i u odnosu na zemlje EU. To upoređenje nije dobro osim sa namjerom da našim makedonskim prijateljima pomognemo da dostignu crnogorski nivo. Odluke koje donosimo moraju biti pravovremene i pravične prema svim strukturama u društvu i to nije lako u zemlji koja se razvija i koja se oslobađa svih drugih deficita. Vlada ne šalje političke poruke građanima, Vlada radi da građani bolje žive. Znamo da je to teško da se to sada i ne vidi ali smo sigurni da će se to brzo vidjeti. U prilogu tome govore i podaci o snažnom ekonomskom rastu od 4,7 odsto u prošloj i 4,8 u prvoj polovini ove godine. Projekcije kažu da nećemo ići ispod 4,1 odsto u tekućoj a ja vjeujem da će to ići više. Ovo su najveće stope rasta od 2009. godine i jedna od najviših u evropi, čak veća od vremena kada ste vi konstituisali Vlade. Ovakav trend je doprinio otvaranju nvoih radnih mjesta. Broj zaposlenih u Crnoj Gori u odnosu za početak rada Vlade povećan je za 11.000 - dakle samo za dvije godine'', kazao je Marković.
On je dodao da su institucije radile svoj posao u pogledu smanjenja sive ekonomije.
''Ja sam za samo 15 dana otvorio pitanje povećanja minimalne zarade kada mi je ministar finansija rekao da sačekam i da moramo ozbiljnije tome pristupiti, a ja slušam stručne ljude. Dakle Vlada je to pokrenula. Ipak Vlada osim davanja pukih obećanja od povećanja minimalne zarade mora voditi računa o smanjenju poreskog optereća rada. Povećanje minimalne zarade bi dovelo do povećanja nezaposlenosti jer najmanje produktivne radnike bi prebacilo u sivu zonu ako se njihovom poslodavcu ne bi isplatilo da ih zaposli. Kao odgovorna Vlada detaljno sagledavamo detaljne scenarije zarade budući da nas analize referentnih institucija nisu ohrabrile da idemo u tom pravcu. Briga o svim radnicima je naša namjera i svi radnici su nam isto vrijedni. Nemamo koristi ako se jednima povećava plata a drugi zaposleni te plate gube, gubljenjem radnih mjesta'', kazao je Marković.
Marković je dodao da trogodišnja konsolidacija koju je usvojila Skupština ima jasna pravila.
''Svakoga od nas obavezuje ono što definiše ova Skupština. U aprilu 2017. smo usvojili trogodišnju konsolidaciju strategiju konsolidacije naših javnih finansija za tri godine i ona ima jasna pravila. Nema tog političkog autoriteta koji će me pomjeriti sa tog opredjeljenja i tih pravila pa čak i kada bi imali mogućnost da sjutra povećamo plate jer je to strateški dokument koji je usvojila ova Skupštima i koji bi trebao da nas uvede u budžetski suficit. I o tom dokumentu ste se i vi izjašnjavali. Već dvije smo u suficitu tekućeg budžeta. Tekuća potrošnja se ne finansira iz zaduženja, iz zaduženja se finansiraju kapitalne investicije i vraćanje dugova, to je karakteristika ove Vlade, to je rezultat ovog viška novca koji dobijemo od rasta naše ekonomije. Ovaj rezultat treba da poštuje svako normalan u ovoj zemlji pa i vi kao političar'', kazao je Marković.
Rekordna turistička sezona: Odgovarajući na pitanje poslanika Vuksanovića, Marković je kazao da je veoma zadovoljan turstičkom sezonom.
''Crna Gora će do kraja godine ostvariti ukupan prihod od turizma koji će premašiti milijardu eura. Jedan sa drugim nižu se rekordi koji se podudaraju sa prvom polovinom mandata ove Vlade sa pravom ovo možemo nazvati zlatnim godinama crnogorskog turizma. Naša turistička privreda za prvih 9 mjeseci premašila je sve rekorde i bilježi preko 2 miliona turista što predstavlja rast od 9,5 procenata u odnosu na isti period prošle godine. U istom periodu ostvareno je blizu 12 miliona noćenja što je za preko sedam odsto više u odnosu na uporedni period 2017. godine. Samo u ovoj godini otvoreno je 25 novih hotelskih objekata od čega je više od pola sa četiri i pet zvjezdica. Ovo će biti prva godina u istoriji modernog crnogorskog turizma u kojoj će boraviti preko milion turista od kojih je prema podacima Monstat za preko 100.000 više nego prethodne godine'', kazao je Marković.
Marković je ocijenio da se naša turistička privreda se razvija, stiče nova znanja i kompetencije i postaje konkurentnija a produženom sezonom postaje turistička destinacija u toku čitave godine. Premijer je dodao da Vlada ulaže i srestva u razvijanje kapaciteta i na sjeveru Crne Gore.
Predstavnik kluba Socijalsitičke narodne partije i Demosa Miodrag Lekić pita premijera „da li mu se desilo da zauzet državotvornim poslovima ne vidi vrijednosno propadanje države – od dubokog socijalno-ekonomskog rascjepa stanovništva do sve veće dezintgracije društva po etnonacionalnim osnovama“.
„Da li ste i Vi, voljno ili nevoljno, učesnik uspješno ostvarenog programa pomenutih podjela u zemlji ili smatrate da je neophodno, a rekao bih da je poslednji čas, pokretanje duboke društvene, ekonomske, kulturne i moralne reforme u Crnoj Gori“, pitao je Lekić.
''Potencirali ste tezu o vrjednosnom propadanju i podjelama kao i na neophodnos reformi u Crnoj Gori. Posjetio bih da je do naozbiljnijeg vrjednosnog propadanja u ovoj državi pa i u cijelom regionu došlo krajem 20. vijeka. Najmanje smo mi doprinijeli tim krvavim obračunima ali se posljedice nisu mogle izbjeći. Tek obnovnom nezavisnosti stekli su se uslovi da sudbinu uzmemo u svoje ruke. Niste nam na tom istorijskom pregnuću ni najmanje bili od pomoći. Turdili ste se da minirate majski referendum a srećom niste uspjeli u tome. Spočitavate meni da sam prezauzet, a ja zaista ne znam čime ste vi bili prezauzeti svih ovih godina pa ne registrujete da je naša država svoj obnovljeni sistem verifikovala članstvom u evroatlanskoj alijansi, kroz nikad snažiniji ugled na međunarodnoj zemlji. Koliko god ste zauzeti onda ne može biti da to ne vidite, može biti da to ne želite da vidite'', kazao je Marković.
Marković je ocijenio da ako se ne mogu složiti oko boja, kako će tek oko nijansi.
''Pala mi je u oko i vaša konstatacija o dioničarsko trgovačkom karakteru vlasti. Ostalo mi je samo nejasno da li ste do tog saznanja došli kroz vaše lično iskustvo kada vam je valst vratila hiljade kvadrata na Velikoj plaži ili je tu bilo sve po zakonu a vlast je trgovačka samo kada su drugi u pitanju. Podjele u crnogorskom društvu nisu došle dolaskom ove vlasti. Do prvog rascjepa došlo je prije ravno 100 godina i naše društvo vida te rane evo cijeli jedan vijek. Na ovo podsjećam samo da bih ukazao na dubinu i složenost ovog problema. Trebaće nama još mnogo mudrosti i godina da bi riješili taj problem podjela. Ja to uporno ukazujem i pozivam na dijalog i uvijek govorim - dajte rješenja, dajte predloge, dajte dijalog'', istakao je Marković.
Miodrag Lekić je optužio Markovića da se bavio skrivenom agendom i da mu spočitava zemljište u Ulcinju, preko podataka koje je dobio prljavom policjskom igrom i skrivenim dosijeima.
''To je očigledno neka praksa od koje ne možete da se odreknete'', kazao je Lekić.
Marković je odgovorio da njegova konstatacija nije bila negativna.
Nećeko prećutati otuđenje, branićemo državu: ''Ja se izvinjavam ako ste ovo što sam rekao doživjeli kao moju podvalu ili atak na vaš dignitet. Ovo govori o realnosti koja je zasnovana na vladavini prava i zakonima i na vlasničkim pravima. To nisam rekao kao negativnu stavr nego kao odgovor na vaše konstatacije da smo trgovačka vlast. O tome nisam čitao iz dosijela, sa tim predmetom sam se upozao prilikom gradnje novog hotela Karizma na ulcinjskoj Rivijeri. Vjerujte nisam htio da vas ponizim nego da kažem da ova vlast ne diskriminiše građane na osnovu političke orijentacije'', kazao je Marković.
On je dodao da se ne bavi vlast podjelom u državi.
''Ako mislite da treba da ćutimo da je naša zemlja otuđena, oteta od nas. Ako mislite da mi ne treba da odgovorimo da ovo nije srpsko već crnogorsko more, onda sigurno ne mislimo na isti način. Da li smo poslali neku uvredljivu poruku srpskim korpusima koji se nisu otuđili od te misli - nismo! Mi smo zadržali dostojanstvo ali branimo naše. Ne branimo skupove, ne progonimo, ne zabranjuje se sloboda medija ali ćemo braniti državu svim silama'', kazao je Marković.
Predsjednika kluba Socijaldemokrata Boris Mugoša interesuje koji su rezultati mjera, odnosno aktivnosti koje Vlada preduzima u cilju suzbijanja sive ekonomije.
''Od početka godine zaključno sa 23. novembrom oduzeta je akcizna roba u vrijednosti od blizu 4,4 miliona eura od čega je 4,1 milion eura vrijednost cigareta. Izrečene su novčane kazne u vrijednosti od preko 4 miliona a izdato je preko 12 hiljada prekršajnih naroda. Učesnici sivog tržišta zavlače ruku u džep i penzionerima, i talentovanim studentima i svima koji očekuju izgradnju bolnica, škola i drugih institucija. Neće biti popustljivosti i nikoga ne treba da ohrabruju loši primjeri koji se još uvijek podvlače pored intezivnog rada svih organa. Najrazvijenije demokratije imaju isti nivo sive ekonomije i sivog tržišta kao što to ima Crna Gora, a neke zemlje imaju i viši nivo. Nikada je nećemo eliminisati ali nećemo stati dok ne dovedemo nivo sive ekonomije na ona nivo koji neće ugroziti vitalan interes ove državeU ovom poslu svi će doći na red'', poručio je Markvoić.
Predstavnik Posebnog kluba poslanika Goran Radonjić pita Markovića da li smatra da je legitiman rezultat referenduma o državno-pravnom statusu Crne Gore 1992. godine (na kome se 95,96 odsto od 66 odsto izašlih izjasnilo za zajedničku državu).
„Da li smatrate da je legitiman bilo koji od stavova koji građanin Crne Gore može imati, tada i kasnije, o tom pitanju, ili neki od njih smatrate ograničavajućim faktorom za ostvarivanje bilo kog prava“, navodi Radonjić.
Vjerujem da nam se polazišne osnove ne slažu u pristupu ali želim da kažem da se ne slažem sa tvrdnjom da je u Crnoj Gori prisutan govor koji ima opasne razmjere i koji podstiče razor i mržnju. Društvo u cjelini je takvo da može da odgovori tom riziku i opasnosti i to smo svi zajedno pokazali u ovih 30 godina. Ako se negdje pojave elementi govora mržnje oni dolaze od subjekata koji se konstantno vraću u prošlost i ne žele da vide ni sadašnjojst i budućnost. Na današnji Crnu Goru kao siguran dom za sve građane svi moramo biti ponosni. Takvi izolovani nastupi ne predstavljaju realnost u našem društvu nego su sastavni dio demokratskog dijaloga koji ponekad povećaju tenzije kod stanovnika. Ubijeđen sam da je sve ovo proces sazrijevanja za koji smo odgovorni i da uz dodatan napor i strpljenje možemo postići željeni nivo odgovornosti za javno kazanu riječ'', kazao je Marković.
On je dodao da samo može da govori u ime Vlade koju govori.
''Slažem se da je legalno sve što je urađeno po Ustavu i Zakonu ali moramo imati u vidu neophodne demokratske preduslove. Vrlo složena iskušenja raspada bivše Jugoslavije nisu zaobišla ni najmanju republiku Crnu Goru. U trenutku raspada Crna Gora je nakon referenduma odlučila da ostane u savez sa Srbijom. Vjerovalo se da će očuvanje nekog formata Jugoslavije biti u interesu Crne Gore. Sjećam se da je Vlada sa punom mjerom pristupila takvom modelu. Postupak referenduma 92. godine sproveden je na legitiman način. Činjenica je da je sproveden za samo sedam dana u potpunom odsustvu demokratije i dijaloga u zemlji bez nezavisnih medija i civilnog društva. Odgovor na ova pitanja nameće se sam od sebe i meni je sasvim jasan, kao nostalgičan dio očuvanja nečeg što je nekada bilo. Okolnost i preduslovi za izjašnjavanje o takvom pitanju bitno su se razlikovali od onog iz 2006. godine. Ne mogu se preko noći eliminisati manjkavosti kada ima svaka administracija pa i crnogorska pogotovo u vremenu kada prilagođavamo sistem savermenim civilizacijama. Pozivao sam na dijalog toleranciju i uvažavanje ističući da su interesi građana naš prioritet'', kazao je Marković.
