Realizacija projekta trebalo bi da startuje u januaru, a da bude okončana u avgustu 2020. godine, kada će svi zaposleni u Crnoj Gori imati na raspolaganju aplikaciju.
Uspostavljanje tog servisa, koji odavno postoji u zemljama EU, je obaveza iz Nacionalnog akcionog plana za sprovođenje inicijative Partnerstvo za otvorenu upravu (POU), koji je Vlada usvojila na prošloj sjednici.
Plan obaveza usvojen prijeroka: Kompletan projekat koordiniše Ministarstvo javne uprave, a Akcioni plan je usvojen mjesec i po prije zvaničnog roka.
To je važan podatak, budući da je sredinom godine Crna Gora indirektno upozorena da bi mogla biti isključena iz globalne organizacije Partnerstvo otvorenih vlada (OGP) zbog neaktivnosti, jer nije dostavila akcioni plan tokom tri ciklusa.
Još značajnije je da će ovim servisom zaustaviti praksa neuplaćivanja poreza i doprinosa na zarade, koja je prisutna u privatnom sektoru, ali i pokušati stopirati veoma loš trend uplaćivanja doprinosa na minimalac koji ozbiljno ugrožava održivost Fonda PIO.
100 najvećih dužnikaduguje za doprinose 67 miliona: Prema najnovijim podacima Poreske uprave, 100 najvećih dužnika duguje za poreze i doprinose 67,1 miliona eura.
Na vrhu liste je Montenegro Airlines (MA), koji za poreze i doprinose zaposlenim duguje oko 19.159.000 eura.
Nakon MA, na spisku najvećih dužnika za poreze i doprinose je i Rudnik uglja Pljevlja sadugom od 6.091.336 eura.
Željeznički prevoz Crne Gore po osnovu poreza i doprinosa duguje 4.486.211 eura, kompanije 13. jul Plantaže, koja je u reprogramumu, duguje još 3.760.802 eura.
Za neplaćene poreze i doprinose Vektra Boka Herceg Novi duguje 2.795.770 eura. Poseban problem predstavlja činjenica da mnoge privatne kompanije nijesu godinama uplaćivale doprinose, pa mnogi radnici ne mogu u zasluženu penziju.
Zbog deficita pokrenuta reforma: Vlada je upravo zbog velikog deficita Fonda PIO pokrenula nepopularnu reformu penzijskog sistema, shodno kome je praktično ukinula prijevremeno penzionisanje i postavila jako visoku starosnu granicu za penzionisanje žena – čak 64 godine.
Uz to, prosječna penzija je projektovana na ok 55 do 56 odsto prosječne neto zarade, što je daleko manje od 80 odsto koliko je nekad iznosilo u bivšoj SFRJ. Trenutno, prosječna septebarska penzija u Crnoj Gori iznosi oko 285 eura, dok je prosječna neto zarada na nivou oko 512 eura.
Uplata na minimalac – omča oko vrata penzionom sistemu: Povećanje izdataka za penziju, koje na mjesečnom nivou državu košta blizu 35 miliona eura, nije pratila poreska disciplina poslodavaca. Pravilo poslovanja mnogih privatnih poslodavaca je da uplaćuju poreze i doprinose na „minimalac“, a ostatak zaposlenom „na ruke“.
Takvim stilom poslovanja pravi se dvostruka šteta: državnom i penzionom budžetu – jer se povećava deficit – i samom radniku koji će biti osuđen da prima minimalnu penziju.
Taj deficit se rješava tako što se cifra, koja je mahom iznad 110 miliona eura, transferiše iz budžeta u budžet Fonda PIO.
U Crnoj Gori niko nije tačno izračunao koliko država godišenje gubi što poslodavci uplaćuju doprinose na „minimalac“ ili uopšte ne uplaćuju. Procjene se kreću od nekih dvadeset pet do tridesetak miliona eura, koliko nezvanično smatraju u Poreskoj upravi, do 90 miliona eura koliko je prije nekoliko godina procijenio tadašnji ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković.
Kolika je dubina ovog problema, svjedoči podatak da se poslodavci već deceniju žale na visoka poreska opterećenja rada.
U Akcionom planu se navodi da će uspostavljanje online aplikacije „Uplaćuje li vaš poslodavac doprinose?“ i servisa online provjere obrasca koštati oko 20.000 eura , te da će servis biti dostupan na elektronskom portalu i internet stranicama Poreske uprave i Fonda PIO.
Obaveza ove dvije institucije je i priprema statističkih podataka o korišćenju usluga i objavljivanje istih u godišnjem izvještaju o radu Poreske uprave.
Uspostavljanje online aplikacije biće svakako podstrek da se konačno uvede red u ovu oblast, a kao mjera evaluacije mogao bi da posluži i podatak o smanjenju poreskog duga po ovom osnovu i podnošenje prijava protiv poslodavaca koji neredovno izmiruju ove obaveze.
