Projekt menadžer CZIP Ksenija Medenica kazala je da je prije mjesec građane Crne Gore, neprijatno iznenadila vijest da je Cijevna u gornjem toku kroz Albaniju, drastično devastirana zbog izgradnje malih hidroelektrana (mHE).
Medenica je rekla da je u Albaniji na Cijevni u toku izgradnja jedne mHE, dok je prema nezvaničnim informacijama planirana izgradnja ukupno 14 mHE.
Prema njenim riječima, odgovori od nadležnih institucija iz susjedne Albanije, nejasni su i oprečni.
Medenica je objasnila da informacije jednih izvora impliciraju da mHE nijesu dobile neophodne dozvole a sa druge strane crnogorskoj javnosti je saopšteno da ne postoje prekogranični uticaji i da samim tim nije bilo potrebno uključivati našu javnost.
"Kontradiktornost u odgovorima i velike nepoznanice o tome šta država Albanija tačno planira na ovoj rijeci, trebale bi biti dovoljan razlog da naše institucije pokrenu inicijativu za uključivanje u proces prekograničnog uticaja na životnu sredinu, shodno ESPOO konvenciji čije su potpisnice i Crna Gora i Albanija", navela je Medenica u izjavi dostavljenoj agenciji MINA.
Ona je rekla da je jasno da se države potpisnice ne mogu usaglasiti oko toga da li bi moglo biti značajnih negativnih posljedica preko granica i da se očekuje da Crna Gora to pitanje uputi istražnoj komisiji koja se u ovakvim slučajevima formira da neutralno sprovede javnu raspravu i saopšti u kojem stepenu će ti projekti uticati na životnu sredinu.
Medenica je ukazala da je kanjon Cijevne Emerald stanište, a time i jedan od kandidata za buduće Natura 2000 zaštićeno područje, i da je u Crnoj Gori proglašen spomenikom prirode.
Ona smatra da posebno zabrinjava činjenica da ni nakon mjesec od saznanja da je Cijevna devastirana u gornjem toku, crnogorske nadležne institucije nijesu uradile ništa kako bi sačuvali tu rijeku zaštićenu i na nacionalnom i na međunarodnom nivou.
"Ne samo da nijesu preduzete potrebne mjere već je građanima pokazana velika nezainteresovanost za rješavanje problema", rekla je Medenica.
