Broj procesuiranih slučajeva paljenja vozila nesrazmjerno je mali u odnosu na broj automobila koji su prethodnih godina završili u plamenu, što potvrđuje da je to omiljena metoda zastrašivanja kojoj pribjegavaju nalogodavci. Dodatni je razlog što počinioce nije lako otkriti. Prema riječima advokata Srđana Lješkovića, koliko je ovaj vid zastrašivanja učestao pokazuje i politika koju su zauzele pojedine osiguravajuće kuće prema kojoj za štetu nastalu na automobilima izazvanu vatrom spolja ne isplaćuju novac.
MOTIVI I METE
- Posljednjih godina gorjeli su skupocjeni ,,mercedesi“, ,,poršei“, BMW-i, ali i nešto stariji ,,audiji“, ,,fiati“, ,,golfovi“, terenci. Vlasnici su mahom bili preduzetnici svih profila, sudije, policajci, novinari, kriminalci, sportisti, advokati, što ukazuje na to da se teško zaštititi od pošasti koja je postala trend za nanošenje štete u Crnoj Gori – kazao je advokat Lješković.
On navodi da za ovaj vid obračuna ili slanja upozoravajućih poruka postoji široka lepeza motiva. - U svim slučajevima postojao je sukob između vlasnika automobila i počinioca ili onoga koji je angažovao počinioca. Razlozi su različiti, od dugova, preko ljubavnih jada, prevara osiguranja, sve do međusobnih razmirica zbog privatnih sporova.
Takođe, među počiniocima ima i izvršilaca s duševnim oboljenjima –pojašnjava Lješković. Požari su izazvani bacanjem molotovljevih koktela ili zapaljenjem prednjeg dijela vozila kako bi se uništio motor automobila i, po pravilu, uvijek pod okriljem noći. Advokat Lješković ističe da se u odnosu na prije nekoliko godina, kada je paljenje vozila postao ,,trend“, situacija nije poboljšala već naprotiv, kako mu se čini, broj zapaljenih vozila je u porastu.
DOKAZIVANJE
On navodi da osim finansijske isplativosti (za ovo krivično djelo neophodno je litar benzina i šibica, što košta manje od dva eura) nalogodavci se često odlučuju za paljevinu automobila jer smatraju da visoka temperatura usput uništava tragove krivičnog djela, što nije tačno. Stručnjaci koji se bave ovom problematikom od tragova koji ostanu nakon požara mogu sa velikom sigurnošću da utvrde kako je on nastao, preciznu poziciju automobila gdje je požar podmetnut.
Takođe, uvijek se nađe trag koji uz druge dokazne radnje može povezati počinioca sa izvršenim krivičnim djelom. - Najčešće se za izvršenje ovoga krivičnog djela koristi benzin i hepo kockice, koji su lako dostupni i u slobodnoj su prodaji – kazao je advokat Lješković.
On navodi da osim onih kome je namijenjena paljevina, nažalost stradaju i automobili nedužnih građana, a nekada i poslovni ili stambeni objekti blizu kojih su ti automobili bili parkirani. Dodaje da je ovaj vid zastrašivanja u kriminalnom miljeu postao uobičajen i da predstavlja prvi korak ka ostvarenju nekog kriminalnog plana ili djela. Lješković navodi da se za paljenje automobila plaća i do 500 eura, a da ,,izvođači“ budu maloljetne osobe. - Oni nijesu krivično odgovorne osobe i sigurno zbog grijeha koji su počinili neće ići u zatvor. Osim toga, njih je lakše izmanipulisati i zastrašiti, pa je naručilac siguran da maloljetnik iz straha neće njegovo ime odati policiji – priča Lješković.
NORME
Pojašnjava da prema Krivičnom zakoniku ukoliko počinilac ostavi trag i bude uhvaćen, za paljenje automobila, što spada u krivično djelo izazivanje opšte opasnosti, propisana je minimalna kazna od šest mjeseci zatvora, dok je maksimalna pet godina.
Način na koji bi se moglo stati na kraj ovoj sve učestalijoj pojavi, prema mišljenju advokata Lješkovića, je pooštravanje kaznene politike. - Smatram da treba pooštriti kaznenu politiku prema počiniocima i naručiocima ovoga krivičnog djela, jer se štiti imovina napadnutih i imovina nevinih ljudi koja strada uz predmet napada. Koliko se to god svidjelo nekom ili ne, smatram da prije treba pooštriti kazne za ovo djelo, kao i djelo nošenja oružja bez dozvole, nego za napad na službeno lice – navodi Lješković. Osim toga, Lješković smatra i da bi policija trebalo da se više pozabavi ovom problematikom tako što će procijeniti potencijalno rizične pozicije gdje bi povećala broj policijskih patrola.
- Smatram da je neophodno povećati broj patrola, posebno u noćnim satima, kao i broj policajaca u civilu – kaže Lješković. On zaključuje da bi na taj način, osim što bi se spriječio broj slučajeva paljenja automobila i drugih krivičnih djela, građani dobili jači osjećaj sigurnosti.
Pročitajte što piše u polisi osiguranja
Nikšićanin Darko Vukićević kome je zapaljen automobil tvrdi da je štetu od skoro 10.000 eura morao sam da nadoknadi jer ga je osiguravajuća kuća prevarila, odbijajući da mu isplati kasko osiguranje koje je uplatio četiri mjeseca ranije. Vukićeviću je u februaru prošle godine u noćnim satima nepoznati napadač polio benzinom haubu njegovog BMWa, koji je bio parkiran ispred kuće i zapalio ga. Te noći Vukićević je zadobio opekotine u pokušajima da ugasi vatru i spasi od totalne štete skupocjeni automobil. Uslijedio je policijski uviđaj tokom kojeg su sa mjesta događaja prikupljani dokazi koji bi mogli istražitelje da odvedu do počinioca, a potom i do nalogodavca. Na samom početku istrage, Vukićević je pristao da uz poligrafsko testiranje odgovara na pitanja istražitelja kako bi skinuo svaku sumnju da je upravo on podmetnuo požar radi naplate osiguranja.
- Prošao sam poligraf i slučaj je procesuiran protiv NN osobe. Pošto je utvrđeno da sam oštećeni u ovom slučajum obratio sam se osiguravajućoj kući da mi isplati kasko osiguranje koje sam nekoliko mjeseci ranije platio na najveći iznos kako bih auto osigurao od svake moguće nepogode – priča Vukićević. Međutim, upravo tada nastaju novi problemi, prema ocjeni Vukićevića, i stresniji od paljenja njegovog automobila. - Iz osiguranja su mi saopštili da mi neće isplatiti novac jer nijesam automobil osigurao od paljevine spolja – navodi Vukićević.
On se prisjetio da kada je osiguravao automobil agent mu je ponudio polisu kojom osigurava automobil od krađe, vatre spolja i iznutra, elementarnih nepogoda, jednom riječju od svega što može oštetiti njegov automobil. - Dali su mi da potpišem polisu koju nijesam pročitao jer mi je agent rekao da je sve u redu i da ne brinem jer sve što želim je u kasko osiguranju. Upravo tu sam pogriješio jer sam vjerovao agentu i nijesam pročitao polisu koju mi je ponudio. Ovom prilikom želim da poručim građanima Crne Gore da ne vjeruju osiguravajućim kućama. Iako vam sve obećaju, obavezno pročitajte svako slovo jer u suprotnom doživjećete moju sudbinu – kazao je Vukićević. Dodaje da je tužio osiguravajuću kuću i izgubio spor pred sudom.
