"Povjerioci, ponajviše strani kreditori koji su kreditirali Agrokor, morali su se odreći dijela svog novca, a investicije su ostale u Hrvatskoj. Možda to ružno zvuči, ali je tako. Sada Agrokoru preostaje nastavak tržišnog poslovanja, a bitno je to što se i ostatak tržišta prebacuje iz modela kapitalizma u koji se ulazilo da bi se uzimalo do modela kapitalizma u koji se ulazi kako bi se povećavalo bruto domaći proizvod", smatra Vujčić, piše Novac.hr.
On je kazao da se HNB najranije počela baviti onim što je završilo kao rješenje cijelog slučaja, a s tim su počeli u 2012., kada su primijetili da je izloženost domaćih banaka prema Agrokoru previsoka.
"HNB se ne bavi analizom preduzeća, nego banaka te sigurnošću depozita u bankama. Zbog povećanih rizika ograničili smo i izloženost banaka prema preduzećima koja su povezana s Agrokorom i tako spriječili prelivanje krize iz Agrokora u bankarski sector", naveo je Vujčić i dodao da je kriza u Agrokoru označila najveći bankrot koji se dogodio u Evropi u posljednjih sto godina i nazvao ga megabankrotom s obzirom na to da je njegov dug iznosio 7 odsto BDP-a.
