Svjetski dan štednje je ustanovljen 31. oktobra 1924. godine u Milanu, na prvom Međunarodnom kongresu štedionica, a na inicijativu italijanskog profesora Filipo Ravizza koji je u periodu poslije prvog svjetskog rata i poslijedične krize, želio da istakne vrijednost štednje kako za pojedinca tako i za sveukupni ekonomski napredak. Profesor je htio da naglasi i važnost borbe protiv rasipništva, a posebno koliko je važna finansijska edukacija najmlađih i mladih kao budućnosti svake države. Pismenost u oblasti ličnih finansija je jedna od sposobnosti koje su itekako važne i zasigurno će igrati veliku ulogu u ostatku života svih nas.
U Kanadi, kao jednoj od razvijenijih zemalja, a time i reper dobre prakse, već u petom razredu osnovne škole djeca prave novčane obračune i razvijaju finansijske planove, što uključuje i planiranje prihoda i rashoda kako bi se ostvario određeni cilj.
''Rezultat za neophodnost aktivnijeg pristupa ovoj problematici, dala nam je Studija OECD Programa za međunarodnu evaluaciju studenata (PISA testiranja) iz oblasti finansijske pismenosti, koji je rađen u 15 zemalja, gdje ukazuje da svaki četvrti student nije u stanju da na adekvatan način donosi jednostavne odluke vezane za svakodnevnu potrošnju, dok tek svaki deseti razumije kompleksnije probleme, poput poreza i kamatnih stopa. Na finansijskoj edukaciji treba insistirati upravo u manje razvijenim zemljama'', saopšteno je iz UBCG.
Kako dodaju, u izvještaju Standard and Poors agencije o finansijskoj pismenosti država svijeta, Crna Gora je najbolja u regionu sa 48 odsto odrasle populacije koji su ispunili kriterijume prema kojima se mogu smatrati finansijski pismenim, međutim cilj trebaju da budu rezultati u razvijenim zemljama Evrope.
''U Crnoj Gori je 2003. godine na štednim računima građana bilo oko 42,2 miliona eura, a na kraju septembra 2018.god. iznosi milijardu tri stotine osam miliona i 695 hiljada eura (1.308.695.000,00 eura). Ukupno depozita na računima banaka krajem septembra 2018.god. je tri milijarde četristo pedeset devet miliona i dvije stotine šezdeset hiljada eura (3.459.267.000,00 eura) dok je recimo septembra 2006.god. bilo svega osamsto devet miliona i trista sedamdeset tri hiljade eura (809.373.000,00 eura). Stabilan rast štednje u Crnoj Gori govori o povjerenju u bankarski sistem i potrebi da se odvaja za "crne dane", uprkos nikad dovoljnim primanjima i kupovnoj moći koja nikad nije na željenom nivou. Skoro cijeli vijek, svake godine prva sedmica novembra je dan pojačane društvene odgovornosti banaka. Banke širom svijeta, na ovaj dan nagrađuju svoje najvjernije štediše i podsjećaju koliko je finansijska sigurnost bitna, važnost finansijske sigurnosti u vidu ušteđevine i koliko je važno štedjeti za postavljene ciljeve'', zaključuje se u saopštenju.
