Društvo

Polovina zatvorenica robija zbog ponovljenih zločina

 Više od hiljadu zatvorenika i pritvorenika nalazi se u svakom trenutku iza žice Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu i Bijelom Polju, a u okviru tog broja samo je 10 žena osuđenih na zatvorske kazne i njih 14 u istrazi.
Polovina zatvorenica robija zbog ponovljenih zločina
Nova PobjedaIzvor

Među zatvorenicama je pet koje su ponovo u zatvoru zbog ponovljenih krivičnih djela. Prema zvaničnim podacima uprave ZIKS-a, zbog krađa se u zatvoru nalaze dvije osuđenice, koliko i za šverc droge. Jedna je tamo zbog ubistva, a jedna robija zbog teškog ubistva. Za utaju poreza i doprinosa, razbojništvo, trgovinu ljudima i nanošenje teških tjelesnih povreda kaznu izdržava po jedna osuđenica. Kako je Pobjedi saopšteno iz Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, u toj ustanovi je radno angažovano devet zatvorenica.

PROCENTI

Žene kao počinioci krivičnih djela u ukupnom kriminalitetu zastupljene su sa 10 do 15 odsto, što znači da dominiraju muškarci. Kriminolog Velimir Rakočević za Pobjedu pojašnjava da među ženama ima 50 odsto povratnica. - Kod muškaraca je stopa povrata još veća i iznosi između 60 i 70 odsto. To je veliki društveni problem. Kriminalni povrat moramo integralno posmatrati u kontekstu svih kriminogenih faktora personalne i socijalne prirode i on  nikako ne može biti mjerilo samo onoga što čine profesionalci, već se moraju imati u vidu i aktivnosti koje preduzimamo kao društvo u cjelini - naglašava Rakočević. On ističe da nije baš jednostavno odgovoriti zašto jedna žena počini krivično djelo. - Motivi da jedna žena počini ubistvo su podijeljeni u više grupa, pri čemu dominiraju niske pobude kao što su mržnja, zloba, zavist, koristoljublje, bezobzirna osveta i slično – dodaje Rakočević. Naš sagovornik naglašava da kada su u pitanju najteža krivična djela, zastupljenost žena je znatno veća u odnosu na blaže oblike kriminaliteta. - To znači da one ruše ranije stereotipe o inferiornosti u ovoj oblasti i vrlo ubjedljivo pokazuju da ne zaostaju za muškarcima. Danas nije tajna da i u najozloglašenijim kriminalnim organizacijama ima puno žena. Česta je pojava da su žene organizatori kriminalne grupe i da su u stanju počiniti višestruko ubistvo ili najteži oblik razbojništva - naglašava Rakočević.

LOŠI TRENDOVI

Prema njegovim riječima, bilježe se negativni trendovi prema kojima se mlade djevojke ugledaju na muškarce iz podzemlja, nesvjesno postajući dio kriminalne organizacije. - Nepodijeljena su mišljenja da je na kriminal, kao najtežu društvenu pojavu, odnosno problem, potrebno djelovati što više preventivno, dakle suzbijati uslove i uzroke koji do njega dovode. Ako se radi o nasilničkom kriminalitetu, onda je za njegovo sprečavanje veoma važno da se smanji opšta izloženost nasilju, a posebno prilike za negativnu identifikaciju mladih. Moramo se truditi da u porodici, školi i drugim mjestima uz pomoć medija učinimo nešto više u pravcu podizanja svijesti i saznanja o značenju sopstvenog i tuđeg ponašanja i o važnosti pravilnog tumačenja postupaka drugih ljudi - objašnjava Rakočević. On dodaje da je sa represivnog aspekta najvažnije da svi učinioci krivičnih djela budu brzo otkriveni i u zakonom predviđenom postupku.

SARADNJA

Profesor na Fakultetu za bezbjednost u Beogradu Darko Trifunović ističe da su žene manji povratnici, navodeći da najteža krivična djela obično počine iz strasti, ljubavi, dok muškarci više čine djela iz koristoljublja. - Žene ne prednjače kada su u pitanju najteža krivična djela, tu su ipak muškarci dominantni, što u svakom slučaju ne znači da se neće to promijeniti. Kada bi uzeli statistiku u posljednjih godinu dana, najveći broj ubistava je obračun kriminalnih klanova i tu su žene javljaju kao saizvršioci – odnosni oni koji pomažu ili podstiču na ubistva - naglašava Trifunović. On dodaje da se često koriste žene koje imaju službene legitimacije i koje su zaposlene u policiji i koje su bliske kriminalcima da im sakriju ili im dodaju oružje. - To se dešavalo na ovim prostorima i siguran sam da će kolege iz MUP-a povesti računa o tome sa kim se njihovi članovi u slobodno vrijeme druže - da li imaju bilo kakve kontakte sa pripadnicima organizovanih kriminalnih grupa. Mjere generalne prevencije jedan su od načina da se smanji broj krivičnih djela - zaključuje Trifunović. 

Portal Analitika