Jedino je, do zaključenja Pobjede, reagovao ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka koji je poručio da je vrijeme zrelo za konkretan odgovor na provokaciju Srpske crkve.
PROVOKACIJA
- Ubijeđen sam da će Vlada Crne Gore ovog puta takav odgovor sigurno imati i to već u narednim danima. Gradnja te crkve negativno utiče na vjersku populaciju, kako albansku, muslimansku, katoličku, tako i na ostale vjere i nacije u Crnoj Gori. Rumija je planina koja je tu više hiljada godina i pripada svima na jednak način. Svi polažemo pravo na nju, kao na zajedničku vrijednost. Sigurno je da je Vlada već preduzela prve korake slanjem inspektora na teren. Inspekcije su uradile sve što treba, a ubijeđen sam i da će Vlada naći adekvatan odgovor na ovu provokaciju – poručio je prvi čovjek Ministarstva za ljudska i manjinska prava.
Inspektori Ministarstva održivog razvoja i turizma na Rumiju su se juče zaputili u pratnji kolega iz barske Komunalne policije i pripadnika Uprave policije. Rekli su, nezvanično, da idu kako bi „utvrdili o kakvim radovima je riječ“ i „u čijoj je nadležnosti“ slučaj „Rumija“.
- O stanju na terenu sačinjen je zapisnik dokumentovan fotografijama. Riječ je o internom dokumentu. Predstoji utvrđivanje nadležnosti, a nakon toga preduzimanje odgovarajućih mjera – saopšteno je nezvanično našim novinama, bez preciziranja o kojim je mjerama riječ. Osim ministra Zenke, Pobjedi je juče odgovor na pitanja o nastavku „divlje gradnje“ na Rumiji stigao još i iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara.
- Nijesmo obaviješteni o radovima. Kada je riječ o trenutnim radovima koje ste pomenuli u vašem pitanju, ovaj organ će sprovesti aktivnosti propisane zakonom i uputiti urgenciju Upravi za inspekcijske poslove – saopštili su oni. U odgovoru su konstatovali i da Kult Svetog Vladimira, koji je upisan 2014. godine u registar kulturnih dobara Crne Gore kao nematerijalno kulturno dobro, postavljanjem limene „crkve“ na vrhu Rumije 2005. godine jeste „pretrpio izvjesne izmjene“, te da „učesnici procesije islamske i katoličke vjeroispovijesti od tada ne učestvuju u procesiji ili učestvuju u manjem broju“. Iz Uprave, međutim, nijesu odgovorili na pitanje što će konkretno preduzeti povodom skrnavljenja ovog kulta, dok je u rješenju kojim se on proglašava nematerijalnim kulturnim dobrom jasno naznačena „potreba izmještanja limene crkve sa vrha Rumije“.
KRIVIČNA PRIJAVA Dok se čeka odgovor Vlade na najnoviji atak Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori na našu kulturnu baštinu, reagovao je Crnogorski pokret koji je, kako saznajemo, juče podnio Vrhovnom državnom tužilaštvu Crne Gore krivičnu prijavu protiv SPC
- Mitropolije crnogorsko-primorske. - Predlažemo da Tužilaštvo pokrene postupak za uklanjanje limenog i zidanog objekata s tumula na vrhu Rumije i povraćaj kultnoga mjesta u provobitno stanje.
Predlažemo i da pokrene krivični postupak protiv nje (Srpske pravoslavne crkve), zbog prisvajanja i devastacije strukture arheološkoga karaktera i kultnoga mjesta, tumula na Rumiji, što je kažnjivo po članu 9 stavovi 1 i 2, a u vezi člana 13 stav 2 Zakona o zaštiti kulturnih dobara, kao i zbog krivičnog djela raspirivanja nacionalne I vjerske mržnje protiv Crnogoraca katoličke vjere, Crnogoraca uopšte, pripadnika islama i Albanaca, što je kažnjivo po članu 370 Krivičnog zakona – navedeno je u krivičnoj prijavi. Oblaganje limene crkve na Rumiji kamenom je, kako smatraju iz Crnogorskog pokreta, kriminalni akt koji „ima višestruke ciljeve koji su međusobno koherentni“.
- To su uništenje materijalnih tragova starih crnogorskih kultova s ciljem da se oni reinterpretiraju na način koji je stran crnogorskom biću. Potom supstituisanje naše kulturne i duhovne baštine na način što bi se ritual i ciljevi kulta prilagodili velikosrpskim namjerama. A na koncu, na Rumiji posadio bi se biljeg koji bi trebalo da obilježava takozvani srpski prostor i služio bi beogradskim šovinistima kao dokaz o tobožnjem vjekovnom srpskom prisustvu na ovom prostoru, s ciljem da se oko njega u budućnosti okupljaju svi njihovi istomišljenici – napisano je, pored ostalog, u prijavi.
KULT Upozoravaju da je „svaki nasrtaj na kult Svetog Vladimira zločin sa naročito teškim posljedicama, a njegovi izvršioci zločinci“.
- Na Rumiji, na nadmorskoj visini od 1.595 metara, od davnina je kultno mjesto na kome se nalazi jedinstven sakralni objekat na kome se tradicionalno, na Trojičindan, vrši sakralni obred, neprekidno, barem 2500 godina. Sakralni i kultni objekat je u obliku tumula ili, kako ih narod zove, gomile ili mogile. U njemu je, svojevremeno, dakle, prije nekih dva i po milenijuma sahranjena izvjesna harizmatska ličnost plemena Labeata koji su, u praistorijsko vrijeme, nastanjivali priobalje Skadarskog jezera.
Sahrana je obavljena na tradicionalan način za sahranjivanje pod tumulima. Dakle, na najistaknutijem mjestu vrha Rumije plitko je ukopan sanduk od kamenih ploča u kome je sahranjen pokojnik u zgrčenom stavu. A potom je plato na kome je sanduk ukopan nasut kamenjem koji su njegovi plemenici odmah nasuli nad njime. Ova humka je uvećavana godinama, decenijama i vjekovima, jer su plemenici koji su njegovali kult pokojnika svake godine, u određeno kalendarsko vrijeme, donosili kamenje i ostavljali ga na postojećoj gomili. Tako je praktikovano i praktikuje se do današnjeg dana. Nakon što je prvih vjekova nove ere hrišćanstvo uzelo maha na ovom prostoru, crkvene institucije, s ciljem hristijanizacije stanovništva koje se teško odvikavalo od svoje stare narodne religije, izvršile su takozvanu reinterpretatio cristiana. Dakle, sam kult i ritual je hristijanizovan na taj način što je okolno stanovništvo nastavilo da njeguje kult, ali u promijenjenim uslovima i na promijenjen način. Tako je kult praistorijskom pretku zamijenjen kultom Svete Trojice, a pred povorkom koja je na dan Svete Trojice vršila ritual išao je sveštenik, nošen krst i pjevale su se i narodne i crkvene pjesme. Na taj način je u dugom vremenskom periodu uspostavljana tradicija prilagođena crkvenoj doktrini. Međutim, zbog snažnog otpora naroda koji je, očito, odbijao da se okane praktikovanja praistorijske tradicije, krajem 10. ili 11. vijeka, crkvena jerarhija namjerno je uspostavila simbiozu između kultnog predmeta, krsta Svetog Vladimira, i kulta koji je praktikovan na tumulu na Rumiji.
Međutim, nesporno je da je ovaj kult vršen na ovakav način, u tako dugom periodu, jedinstven na čitavom Balkanu i predstavlja relikt kulta čija se starost mjeri vremenom od bar nekih 25 vjekova. Sa etnološkog stanovišta, predstavlja raritet evropskog karaktera i pripada evropskoj kulturnoj baštini, koja se kao takva mora sačuvati u neizmijenjenom obliku, što dokazuje i izuzetno poštovanje koje uživa kod pripadnika sve tri konfesije koje su se na ovom prostoru začele od 11. do 16. vijeka – objasnili su iz Crnogorskog pokreta u krivičnoj prijavi.
Opširnije u Pobjedi
