“Obrazac je potpuno jasan: književno djelo kao jedna vrsta fikcije, pokušava se predstaviti kao autentičan istorijski izvor, na osnovu čega bi trebalo da uslijedi neka reakcija. Tumačiti književni narativ 19. vijeka iz današnje perspektive, ne samo da je neodržvo već i anahrono. Iz tog razloga, mislim da su stvari kristalno jasne, ukoliko imamo samo malo kritičkog mišljenja i stave”, rekao je on za Portal Analitika.
On dodaje da je Njegoš kao veliki pjesnik i simbol jednog istorijskog perioda, jako pogodan za različite vrste zloupotrebe.
“I to nije ništa novo. U nekim svojim istraživanjima, bavio sam se Njegošem u socijalističkoj Crnoj Gori, gdje je on kao i danas bio glavna meta, preciznije plijen. Tako su komunisti u njegovom književnom djelu prepoznali političke ideje na kojima se zasnivala njihova ideologija. U tom diskursu, Njegoševo književno djelo tumačeno je kao izvorište i inspiracija Narodnooslobodilačke borbe, njegove veze sa Ilirskim pokretom bile su paradigma političke ideje bratstva i jedinstva, i niz drugih sličnih analogija. Osnovni problem, nije Njegoševo stvaralaštvo, već njegova interpretacija, preciznije zloupotreba”, rekao je on.
Kako dodaje da u tom kontekstu treba čitati i ovu ali i sve slične, prethodne inicijative.
“Ono što po meni predstavlja mnogo veći problem, od zloupotrebe književnog djela, je način na koji mi kao društvo djelujemo na ove i slične pojave. Podsjetiću Vas da se priča o Njegošu i njegovom djelu već duže vrijeme, ciklično pojavljuje u crnogorskoj javnosti. I svaki put, to je samo podtekst za jednu širu priču koja vodi prebrojavanju nacionalnih i vjerskih krvnih zrnaca. Kada tome dodate činjenicu da svaki put ove i slične inicijative dolaze od strane marginalnih osoba ili organizacija, i da kao takve, dobiju neviđeni medijski prostor, prosto se zapitate da li to može biti slučajno? U toliko slučajnosti, ja ne vjerujem”, kazao je Prekić.
On smatra da ove i slične teme ozbiljno problematizuju i domete ideje o Crnoj Gori kao građanskoj i multikultrnoj državi. “One nas podsjećaju, koliko je krhka unutrašnja dinamika crnogorskog društva. Koliko kao društvo u cjelini imamo potrebu da budemo lojalni prošlosti čak i po cijenu savremene identitetske destrukcije”, kazao je on.
Više bošnjačkih organizacija iz dijaspore zatražilo je od crnogorskih vlasti da zabrane i iz obavezne lektire uklone “Gorski vijenac” Petra II Petrovića Njegoša i “Peščanik” Danila Kiša.Isti zahtjev je poslat i ministarstvima u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Hrvatskoj i Sloveniji.U obrazloženju inicijative navodi se da je “sadržaj navedenih knjiga godinama bio naučno-književna osnova za konstruisanje nacionalističkih i drugih anticivilizacijskih i dehumanizirajućih odnosa, posebno prema islamu i muslimanima”.
