U organizaciji opštine Danilovgrad priređeno je „Veče sjećanja“ na učesnika NOB-a i istaknutog crnogorskog i jugoslovenskog državnika Veselina V. Đuranovića, a Latinka Perović je posebno istakla činjenicu da je proučavanjem intelektualne i političke elite među narodima bivše Jugoslavije došla do spoznaje o posebnosti „naročito slovenačke i crnogorske elite“, a pogotovu generacije koja je vodila te zemlje nakon NOR-a.
CRNOGORSKA POSEBNOST
- Imali su osobenost razumijevanja vremena u kojem su živjeli i u kome su nosili odgovornost – naglasila je Perović. Podsjetila je na burne periode koji vežu istoriju Crne Gore i Srbije, u kojima je, kako je rekla, dolazilo i do sunovrata, ratova, ljudskih i materijalnih gubitaka, intelektualnog i moralnog pada.
- Naiđu vremena kada dođe do iskoraka u budućnost, ali onda i vremena potpune negacije. Nosioci tih retrogradnih procesa u istoriji uvijek su tražili legitimet u negaciji svega onoga što su prethodne genracije učinile. Srećna sam što mogu da izrazim uvjerenje da Crna Gora nalazi put da se te hipoteke oslobodi – rekla je Perović.
Istakla je da je Veselin Đuranović pripadao generaciji crnogorskih političara koji su imali „savršeno osjećanje za proporcije – istorijske, vremenske, geografske, demografske“.
- To su bili mali narodi koji su se borili sa različitim istorijskim nasljeđem. Crnogorci su spadali u najnerazvijenije narode. Bili su svjesni tog starta i nijesu nikada bili pretenciozni, arogantni. Od njih sam učila važnost vjere i odgovornosti u politici, ne samo za sopstveni interes, nego za sopstveni interes u mnoštvu interesa drugih sa kojima je svaki od jugoslovenskih naroda živio u toj državi – istakla je Perović.
Nekadašnji predsjednik Predsjedništva SFRJ Raif Dizdarević rekao je sinoć da je bio svjedok Đuranovićevih smjelih pokušaja, dok je bio na čelu jugoslovenske vlade, „da stvari okrene ka ozdravljenju i prevazilaženju teškoća u kojima se zemlja nalazila“.
- Posebno 1988. Razbuktavala se tada takozvana antibirokratska revolucija, u stvari kontrarevolucija. Krenuli su rušilački mitinzi, mitingaški pohodi koji su ugrožavali sistem i temelje zajedništva. Veselin Đuranović principijelno, dosljedno i beskompromisno se borio protiv svih tendencija i pojava koje su ugrožavale stabilnost i budućnost Jugoslavije. Naročito protiv svih vidova nacionalizma i separatizma – istakao je on. Sjetio se proširene sjednice Predsjedništva 11. jula 1988. kada je Đuranović tadašnji politički vrh upozorio da slabi unutrašnja stabilnost države, ali i spoljna bezbjednost, da je nacionalizam u rastu.
- Posebno je upozorio da je njegov razmah veliki u Srbiji i naročito u Beogradu i pitao da li je u takvim uslovima uopšte moguće osigurati demokratski put izlaska iz krize u kojoj se zemlja nalazi – podsjetio je Dizdarević. Istakao je da je Đuranović „bio Jugosloven u najboljem vidu tog opredjeljenja“.
- O Veselinu Đuranoviću žive sjećanja kao o istaknutom političaru i državniku i to se ne može izbrisati iz istorije. Od njega su se odbijale sve priviligeije, njega nije mogla načeti bolest birokratizma... Krasilo ga je istinsko čojstvo – zaključio je Dizdarević.
TRI IZDANKA
Predsjednica danilovgradske opštine Zorica Kovačević istakla je da Đuranovića nikada nijesu visoke funkcije i dužnosti odvojile od naroda, naprotiv, kad god je imao vremena bio je sa narodom, skroman, jednostavan i neposredan.
Bivši predsjednik Predsjedništva SR Crne Gore i predsjednik Izvršnog vijeća Radivoje Brajović istakao je da je Veselin Đuranović još za života ostavio trajni pečat na jedno veliko poglavlje u istoriji Crne Gore. Brajović je govorio i o Vladanu Vlajku Đuranoviću, narodnom heroju Jugoslavije, učesniku bitaka na Neretvi i Sutjesci, nekadašnjem sekretaru Pokrajinskog komiteta SKOJ-a Vojvodine koji je umro i sahranjen u Italiji, kao i o Stojanu Đuranoviću, nekadašnjem predsjedniku Vrhovnog suda Crne Gore i SFR Jugoslavije. Rijetko kada su iz jedne kuće iznikla takva tri izdanka, kao štu bila braća Đuranović – Vladan, Veselin i Stojan, kazao je Brajović.
Kao dugogodišnji prijatelj i saradnik Veselina Đuranovića, Brajović je istakao da je bio svjedok tome koliko je on ulagao truda, znanja, volje pa i emocija u periodu kada je bio na dužnosti člana Predsjedništva Jugoslavije da se kriza rješava na razuman način i da se očuva Jugoslavija kao zajednica ravnopravnih republika i naroda, okrenuta Evropi i svijetu.
Napomenuo je i koliko se suprotstavljao unitarizmu i nacionalizmu koji će kasnije razbiti Jugoslaviju. - Nije pravedno što nije dočekao istorijsku pobjedu Crne Gore na referendumu koju su kasnije ostvarili udruženi crnogorski suverenisti iz svih naroda koji žive u Crnoj Gori. Time je ostvaren i veliki cilj kojem je težio Veselin Đuranović, kada je već Jugoslavija bila nepovratno izgubljena – istakao je Brajović.
FOTO: Portal Analitika
