Podgorica

Mediteranski vrt dom 700 sadnica i prva zelena učionica u Podgorici

„Mediteranski vrt je plod lijepe saradnje između Glavnog grada i nevladinog sektora kroz Udruženje ljubitelja Gorice i prirode i predstavlja jedan novi oblik saradnje između Glavnog grada i nevladinog sektora koji ćemo mi u upravi Grada nastaviti i dalje da njegujemo“, rekao je Dragutin Đeković, menadžer Glavnog grada-Podgorica danas na brdu Gorica prilikom svečanog otvaranja Mediteranskog vrta, projekta koji je nastao u saradnji Glavnog grada i NVO Udruženja ljubitelji Gorice i prirode.
Mediteranski vrt dom 700 sadnica i prva zelena učionica u Podgorici
Portal AnalitikaIzvor

Ovaj projekat je sanacioni –  prostor je bio zapušten, obrastao invazivnim vrstama koje smo uklonili, sve što je urađeno, rađeno je upravo pomoću materijala sa Gorice“, rekao je Đeković i naglasio da je projekat i reciklažani i edukativni, jer u sklopu vrta postoji i zelena učionica ispod mosta gdje će se održavati predavanja za djecu, omladinu i studente i oni će moći da se upoznaju sa ljepotom i bogatstvom Gorice i Crne Gore i Mediterana.

„Ovaj projekat je i konzervatorski, zato što je unutar njega i jedan mali inkubator zaboravljenih vrsta koje su autohtone vrste Gorice – hrasta, Trojanca i Medunca koje su nekad bile predominantne vrste ovoga našeg biomasiva, a izgubljene su, pronađene, uzgajaju se i u narednim godinama će naše brdo Gorica biti ponovo obraslo svojim originalnim vrstama. Ovaj projekat ima i jako interesantnu turističku  vrijednost, jer će se ovo mjesto naći se na turističkoj mapi grada“, zaključio je Đeković.

“Ono što je Goricu učinilo posebnom jesu visoki borovi i divno očuvana šuma hrasta Trojanca i hrasta Medunca. Nakon velikog požara 2012. godine, susreli  smo se sa jednim novim licem koje smo željeli da zamijenimo onim starim, da vratimo stari izgled Gorice” rekla je docent Dr Danijela Stešević, profesorica na Prirodno matematičkom fakultetu iz NVO Udruženja ljubitelji Gorice i prirode.

Po njenim riječima, razlog zbog čega je Mediteranski vrt smješten baš tu je što se upravo u ovoj maloj kotlini, nakon požara, stvorilo carstvo invazivnog kiseljaka i mahonije,  kao nepoželjnim, invazivnim biljnim vrstama koje imaju negativan uticaj na biodiverzitet jer zauzimaju prostor samoniklim vrstama koje krase jedan predio i koji mu daju botanički ili biološki identitet.

“Prvi korak koji je napravljen je bio da se ovaj prostor u što većoj mjeri oslobodi od invazivnih vrsta i da se napravi mjesto tim samoniklim biljakama.  Iz sprata drveća smo uklonili Kiseljak, a ono što je ostalo nazivamo prijateljskim vrstama parkovske flore kao što su cedrovi, poneka Koščela i Javor. Ono što planiramo ovdje unijeti su elementi prirodne flore kao što su hrast Medunac, hrast Trojanac i ovaj prostor naseliti vrstama koje ga inače krase i koje su tu i samonikle”, pojasnila je docent dr Stešević.

Mediteranski park, po njenim riječima, u ovom trenutku sadi 700 donesenih sadnica Pelima, Smilja, Matičnjaka,  a kao samonikle se nalaze ciklama i jedna Orhideja.

“Ovaj lokalitet je zaslužio da bude prvi zeleni park ili prva zelena učionica zato što je park šuma Gorica odnosno brdo Gorice jedno od biodiverzitetski najbogatijih tačaka u gradu. Ali sve gradske Gorice – obala Morače, Skaline, Sastavci, svi ti zeleni prostori zaslužuju da budu učionice tako da se nadam da ćemo uz podršku Grada i Ministarstva imati vise više zelenih učionica svuda širom grada i da će ona biti to po čemu će se Podgorica identifikovati”, zaključila je dr Stešević.

„Mediteranski vrt je plod enutizijazma, saradnje i sigurni smo da će biti još ovakvih vrtova u Podgorici i Crnoj Gori, pogotovo što je Podgorica prepoznata kao zeleni grad, jedan od vodećih glavnih gradova u Evropi po zelenilu, tako da je ovo još jedan doprinos toj tituli da postanemo najzeleniji grad u Evropi“, rekao je dr Darko Petrušić, generalni direktor Ministarstva nauke u Vladi Crne Gore.

On je podsjetio da je Crna Gora poznata po endemskim vrstama, i da se u Crnoj Gori nalazi nešto preko 220 endemskih vrsta.

„Svaka ova aktivnost pomaže našoj promociji i očuvanju ovih endemskih i  posebnih vrsta. Ovo je jedan veliki dopinos i zaista smo ponosni što entuzijazam može da postigne ovako velike rezultate“, naglasio je Petrušić.

Zamjenica gradonačelnika Podgorice Slađana Vujačić je uručila zahvalnice Fondu za aktivno građanstvo, Crnogorskom Telekomu, Crvenom krstu Crne Gore, nevladinim organizacijama i udruženjima “Eco logic”, “Naše doba”, “Naša akcija”, Izviđačkom odredu “Njegoš”, Volonterskom klubu Gimnazije “Slobodan Škerović”, Avanturističkom parku Gorica, Firmi “E&E bilje”, gradskom preduzeću “Zelenilo”, Agenciji za stanovanje Glavnog grada Podgorica, Krstu Rudoviću, Ministarstvz nauke i Organizaciji UNDP Montenegro.

pominjemo da će Vrt, nakon formalnog „puštanja u rad“, biti otvoren za posjetioce svih uzrasta, u terminima koji će biti definisani. Učestvujući u radionicama koje će biti organizovane, učenici osnovnih škola upoznaće se sa karakterističnim biljkama Mediterana, naučiti kako da ih jednog dana i sami posade u Mediteranskom vrtu, ali i u svojim dvorištima i parkovima u kojima se igraju. Bogatstvo i raznovrsnost živog svijeta Gorice djeci će biti prikazano i kroz projekciju kratkog filma, u posebno opremljenom dijelu Vrta.

Portal Analitika