Razlog izuzetno lošeg prinosa je, smatraju stručnjaci, parcijalna primjena agrotehničkih mjera koja je uticala da i oni maslinari koji su se borili protiv štetočina ne postignu efekat. - Prošle godine rod nije bio posebno izdašan, ali je kvalitet ploda i kvalitet ulja bio izvanredan. Prošla godina je bila izuzetno topla, vrelo ljeto je onemogućilo razvoj muve masline i skoro da je nije bilo, a isto tako ni drugih bolesti i štetočina.
Tokom suša plod je bio smežuran što je dodatno onemogućavalo insekte da ga oštete – ističe predsjednik Društva maslinara Bar Ćazim Alković.
LOŠE VRIJEME
Prema njegovim riječima, za razliku od prošle ova je godina bila izuzetno vlažna, baš u ono vrijeme kada vlaga nije odgovarala maslinarima i maslinama, dakle za vrijeme cvatnje, odnosno oprašivanja.
- No, i pored toga dobar dio maslina je „vezao“ i bilo je kvalitetnog ploda. Međutim, u nastavku ljeta kiše su nastavile da padaju, vlažna atmosfera je pogodovala razvoju muve masline. Uprava za bezbjednost hrane i fitosanitarne poslove je pratila razvoj muve masline na području Bara i Ulcinja i o nalazima su obavještavali maslinarske organizacije. Društvo maslinara Bar je koristilo sva raspoloživa sredstva kako bi obavijestilo maslinare o preporukama Uprave – kazao je Alković.
Ističe da je autohtona žutica bila napadnuta u velikoj mjeri.
- Nažalost, samo rijetki maslinari su sprovodili agrotehničke mjere, posebno kada je muva masline u pitanju. I pored toga što je Uprava za bezbjednost hrane pratila razvoj muve i davala preporuke za pravovremeno tretiranje maslina, samo rijetki maslinari su se odazvali na taj poziv.
Što je još gore, parcijalno tretiranje maslina skoro da i nema efekta ako svi maslinari zajedno ne tretiraju. Jer iz netretiranog maslinjaka muva masline brzo pređe – vrati se u maslinjak koji je tretiran tako da je to skoro uzaludan posao ako to svi maslinari u većini zajedno ne rade. Da je bilo pravovremene, odgovarajuće zaštite i da su svi maslinari štitili svoje masline, sigurno se mogao sačuvati određeni dio roda – kaže Alković.
On navodi da je stav stručnjaka da naša autohtona sorta masline žutica ima alternativnu rodnost, odnosno ne rađa svake godine.
- Međutim, mi u Društvu maslinara smatramo da ako bi se blagovremeno primjenjivale sve agrotehničke mjere: pravovremena rezidba, prihrana preko lista i zemlje, dodavanje stajskog đubriva, kao i odgovarajuća zaštita maslina od bolesti i štetočina i održavanje higijene u maslinjaku - alternativna rodnost bi bila mnogo manje izražena i njeni efekti bi značajno bili ublaženi – ističe Alković.
ORGANSKI UZGOJ
Prema riječima Ilije Morica, prvog domaćeg sertifikovanog proizvođača organskog ulja, ta vrsta uzgoja je u maslinarstvu ove godine zabilježila pad jer su nepovoljne vremenske prilike i pojačani napad maslinove muve u kontinuitetu smanjivali prinos.
- Posljednjih dana imali smo snažan vjetar koji je takođe otresao jedan manji procenat maslina. Još jednom se pokazalo da nepostojanje sistematske zaštite područja maslinjaka zasigurno rezultira gubitkom i smanjenom proizvodnjom, posebno na području Luštice koje je pogodno za integralnu tj. cjelovitu zaštitu u smislu štetočina i bolesti. Individualni napori i mjere koje sprovodi Maslinarsko društvo ne mogu da nadomjeste ili nadoknade pomenute nedostatke. Naime, zarasli maslinjaci, makija i borovi koji polako osvajaju preostale, nekada obradive površine, uz klimatske promjene, požare i manjak interesovanja domaćih stanovnika za intenzivniju proizvodnju maslinovog ulja, predstavljaju ključne uzroke i prepreke održivom razvoju maslinarstva – smatra Moric.
On pojašnjava zbog čega je posebno bio pogođen organski uzgoj masline. - Organska proizvodnja podrazumijeva proizvodnju bez upotrebe hemijskih preparata, pa se proizvođači oslanjaju na tzv. biološke mjere zaštite (npr. korisni organizmi), mehaničke (npr. sakupljanje štetnika), fizikalne (npr. žute ploče) i biotehničke (npr. uporteba atraktanata i repelenata) metode. Pesticidi koji se koriste u konvencionalnom maslinarstvu su efikasni u smislu zaštite, ali rezidue tih hemikalija kasnije završavaju u ulju, a potom u ljudskom organizmu, što je uzrok raznih oboljenja.
Organsko maslinarstvo u Crnoj Gori se mora razvijati na širem prostoru (npr. Luštica, Valdanos itd.) gdje već postoji viša koncentracija proizvođača, koji bi u slučaju redovnog održavanja i zaštite mogli zajednički da postignu znatno veću proizvodnju, čak i u godinama kada su napadi štetočina veći - ističe Moric.
Na pitanje kako je bilo moguće ove godine sačuvati rod, Moric objašnjava da u godina kao što je ova, jedno od rješenja je češće tretiranje hemijskim preparatima, između 7-12 puta. - To nije dozvoljeno niti moguće u organskoj proizvodnji. Ipak, hipotetički, ovakve godine se mogu izbjeći ako bi svi proizvođači održavali svoje maslinjake i redovno tretirali, bilo da se radi organska, konvencionalna ili integralna proizvodnja.
Drugim riječima, dok god imamo usitnjene posjede, neredovnu zaštitu, slabo investiranje u tehnologiju i manjak svijesti o značaju proizvodnje maslinovog ulja, ovakve godine će se ponavljati – upozorava sagovornik.
