Đukanović će naredne sedmice u Dizeldorfu govoriti o najnovijim trendovima na tržištu električnih vozila i upotrebi aluminijuma.Na istu temu je govorio prošlog mjeseca na Metal Bulletin konferenciji u Berlinu.
Prodaja električnih vozila u svijetu (Kina, SAD i EU kao vodeća tržišta) rapidno raste, po eksponencijalnoj krivoj zadnjih nekoliko godina, a u Norveškoj je u septembru prodaja električnih vozila bila gotovo na istom nivou kao i vozila sa motorom sa unutrašnjim sagorijevanjem (benzin i dizel).
“Termin električna vozila se odnosi samo na vozila koja koriste bateriju za pogon (sa priključkom za punjenje baterije) i hibridna vozila sa priključkom za punjenje baterije (Plugin hybrid electric vehicles). Ako se njima dodaju i ostale vrste tzv. punih i srednjih hibridnih vozila, prodaja u Norveškoj je 60% ukupno prodatih vozila”, kaže Đukanović.
Prodaja električnih vozila u svijetu ove godine premašiće sifru od 2 miliona,što je povećanje od preko 55% na godišnjem nivou i čini 2,2 % ukupne svjetske prodaje lakih putničkih vozila (ne uključuje autobuse i kamione), a uključujći i hibride cifra je blizu 6 miliona vozila.Sa rastom prodaje električnih vozila rašće i potražnja za aluminijumom, čija će povećana primjena omogućiti smanjenje težine vozila i dužu vožnju prije ponovnog punjenja baterije, ali i za drugim metalima koji se koriste u izradi baterija:litijum, kobalt, nikal.
“Aluminijum (presovani proizvodi) koristiće se i za kućište za bateriju, jer ima dobru termičku provodljivost. Šteta je da neko ko proizvodi aluminijum, kao Crna Gora, nema niti jedan proizvod koji bi se koristio u električnim ili klasičnim automobilima, što je pomalo i nevjerovatno.Da je postojala neka strategija razvoja za ovu oblast sigurno da bi imala”, navodi Đukanović.
Potražnja za aluminijumom koji se koristi u električnim vozilima do 2030. godine porašće na oko 10 miliona tona godišnje, za oko 40-42 miliona prodatih električnih vozila te godine.A od svih metala i materijala koji će se koristiti u automobilima u narednih 10 godina, u cilju smanjenja težine, na aluminijum će se odnositi oko 47%, prema podacima američke kompanije Ducker Worldwide.
Potražnja za aluminijumom u baterijama za električna vozila takođe će rasti, iako u znatno manjoj mjeri u odnosu na ostale metale koji ulaze u sastav baterije.Tako se očekuje da potražnja za aluminijumom samo za baterije u 2030. godine dostigne oko 500.000 tona.Napokon, kako smatra Đukanović, potražnja za aluminijumom će rasti i za infrastrukturu za električna vozila, pošto se aluminijum često koristi u stanicama (kućištima) za punjenje baterija za električna vozila.Izgradnja novih fabrika za proizvodnju električnih vozila, i komponenti koje se koriste u njima, kao i postrojenja za proizvodnju baterija, pored čelika, zahtijevaće i upotrebu aluminijumskih profila, pa sve zajedno obećava dobru potražnju za aluminijumskim proizvodima tokom naredne dvije decenije.
Stručnjaci za prodaju smatraju da većina novih kupaca ipak neće odmah preći sa motornih vozila na električna vozila na čisto električni pogon (samo elektromotor i baterija), već će nardenih desetak godina u prodaji dominirati neki tip hibridnih vozila.
Kina će, prema očekivanjima, nastaviti da bude lider u prodaji i korišćenju električnih vozila do 2040. godine, a SAD i Evropska Unija će se sa podjednakim izgledima nadmetati za drugo mjesto. Indija će takoće biti rastuće i veliko tržište za električna vozila, posebno u periodu između 2030. i 2040. godine.
Samo u narednih pet godina svjetski proizvođači automobila investiraće u razvoj električnih vozila oko 250 milijardi US dolara.
Upravo zahvaljujući električnim vozilima potrošnja nafte u 2040. godini smanjiće se za između 7,5 i 8 miliona barela dnevno.
“Svijet, podijeljen trgovinskim barijerama, ujedinio se oko električnih vozila. A zamah i oduševljenje će trajati sve do pojave nekog novog tehnološkog čuda, kao što su autonomna vozila (bez vozača,takođe pretežno električna i moguće leteći automobile”, zaključio je Đukanović.
P.Z.
