"I sam se susrijećem sa nerazumijevanjem, i kod kuće, i na nekim evropskim adresama zbog ovakvih izjava koje se tendenciozno, ili zbog nerazumijevanja, doživljavaju euroskeptičnim. Nije riječ o euroskepticizmu, naprotiv. Kako sam rekao, ideju ujedinjene Evrope smatram apsolutno superiornom, a evropski put razvoja Balkana doživljavam kao put bez alternative, kazao je Đukanović na plenarnom zasijedanju Evropskog parlamenta..
On je rekao da veoma dobro razumijemo potrebe EU da otkloni uzroke kriza kroz koje prolazi i obavi proces unutrašnje konsolidacije.
"Ali ne mislimo da je odgovor na te probleme zaustavljanje ili ozbiljnije usporavanje misionarskog projekta ujedinjenja Evrope. Naprotiv, vjerujem da je puno ujedinjenje najvažniji dio odgovora na sve probleme kroz koje EU prolazi“, dodao je Đukanović, koji je prvi predsjednik iz zemalja Zapadnog Balkana koji je govorio pred Evropskim parlamentom.
On je rekao da ne previđamo brojne slabosti u arhitekturi EU.
„Ali i ne pristajemo na malodušnost koja sugeriše odustajanje od vizije. Dakle, mislim da je neophodno učvrstiti viziju i popraviti arhitekturu. To je put koji nosi najveće garancije da će Evropa sačuvati globalnu konkurentnost. Sve drugo vodi njenom slabljenju i koliko god to ne vidjeli istim očima, prevashodno zbog trenutne razlike u nivou razvijenosti, gubitku svih nas kao građana Evrope“, dodao je predsjednik.
Prema njegovim riječima, ako Evropska unija propusti još jednu priliku da integriše Zapadni Balkan, to nosi veliku opasnost političkog upliva trećih zemalja koje nemaju iste strateške ciljeve kao Evropska unija, što bi ostavilo naš region u zoni konflikata, a evropski kontinent činilo nedovoljno stabilnim i nejedinstvenim.
„Zato je proces proširenja i punog ujedinjenja EU optimalan put i za Crnu Goru, za region i Evropu u cjelini. No, da li će tako biti, to svakako ne zavisi presudno od nas. Ono što mi možemo, mi ćemo i uraditi. Bilo ili ne politike proširenja, išla ona brže ili sporije, mi ćemo sa još kvalitetnijom posvećenošću nastaviti evropeizaciju crnogorskog društva. Uostalom, već smo duboko na kolosjeku koji podsjeća na jednosmjeru ulicu. Mi jednostavno ne možemo u suprotnom smjeru. Crna Gora i ne želi drugi izbor“, naveo je on.
Kada, kako je dodao, kritički govorimo o Evropskoj uniji, to je zbog toga što smatramo da kao Evropljani imamo pravo da mislimo i govorimo o temi koja je naš zajednički interes i odgovornost. Dakle, da uočavamo i ono što su deformiteti evropske politike.
„I to ćemo svakako i dalje činiti, jer vjerujem da tako doprinosimo rastu podrške regionalne javnosti evropskoj budućnosti naših država. A ne stagnaciji, ili padu, kao što je sada slučaj. Ne pristajemo na to da o EU govorimo samo apologetski, kao o novoj religiji. Nego kao o našoj zajedničkoj kući, sadašnjoj ili budućoj. U najgorem slučaju, kao o najvažnijem susjedu svih naš koji još uvijek nijesmo njene članice. I sam se susrijećem sa nerazumijevanjem, i kod kuće, i na nekim evropskim adresama zbog ovakvih izjava koje se tendenciozno, ili zbog nerazumijevanja, doživljavaju euroskeptičnim. Nije riječ o euroskepticizmu, naprotiv. Kako sam rekao, ideju ujedinjene Evrope smatram apsolutno superiornom, a evropski put razvoja Balkana doživljavam kao put bez alternative. Ali, očekujemo da svi prihvate da smo mi na Balkanu partneri u pregovaračkom procesu sa Evropskom unijom, a ne eksperimentalna laboratorija njene administracije.I da posao daljeg ujedinjenja Evrope u regionu možemo mnogo brže i kvalitetnije obaviti ukoliko nam je vizija kristalno jasna, a partnerstvo iskreno i oslonjeno na međusobno uvažavanje“, objasnio je crnogorski predsjednik.
Prema Đukanovićevim riječima, Zapadni Balkan je takođe na prekretnici – da li će završiti svoju političku i ekonomsku tranziciju i priključiti se klubu država Evropske unije, ili će nastaviti da tavori sa međunacionalnimi međuvjerskim konfliktima, komplikovanim otvorenim pitanjima, zaostalošću i niskim životnim standardom, kao bomba sa odloženim dejstvom koja uvijek može ugroziti evropsku bezbjednost.
„Vjerujem da dijelim mišljenje svih vas kada kažem da danas, ne samo institucije i zvanični organi, već i svi pojedinci koji su na bilo koji način politički angažovani na nacionalnom nivou, ili unutar evropskog okvira, imaju odgovornost za promišljanje bolje i sigurnije budućnosti ujedinjene Evrope na cijelom kontinentu, utemeljene na tradicionalnim vrijednostima, protkanim duhom novoga vremena u kojem živimo. Veoma je važno da se u tom pozitivnom ozračju pripreme i dočekaju predstojeći izbori za Evropski parlament, čiji će odnos snaga u značajnoj mjeri trasirati put Evrope i odrediti budućnost evropskih naroda. Želim da vjerujem da će taj put biti zajednički i za nas sa Zapadnog Balkana. U to ime sve vas još jednom pozdravljam. Želim da vas uvjerim da svi možete računati da u maloj Crnoj Gori, koja Evropsku uniju doživljava kao svetionik kojem se približavamo, uvijek imate pouzdanog partnera“, istakao je Đukanović.
Crna Gora 12 godina kasnije: Đukanović je dalje istakao da uprkos tome što su mnogi u zemlji, okruženju, Evropi i svijetu, obnovu nezavisnosti dočekali sa skepsom, Crna Gora 12 godina kasnije ima učvršćenu unutrašnju stabilnost i obezbijeđen dinamičan ekonomski, institucionalni i demokratski razvoj.
''Na međunarodnom planu ostvaruju se i premašuju veoma ambiciozno postavljeni ciljevi. Crna Gora je već godinu i po članica NATO alijanse; zemlja kandidat za članstvo u EU, koja treba da otvori još samo dva pregovaračka poglavlja; odgovoran susjed i važan činilac regionalne stabilnosti i saradnje. I kao posljedica svega toga - investiciona destinacija, inspirativna mnogim veoma referentnim inostranim partnerima. Sa moralnim i političkim kapitalom EX-YU republike na čijoj teritoriji '90-tih nije bilo rata, razvijamo građansko društvo multietničkog i multikonfesionalnog sklada, bez otvorenih pitanja sa susjedima, što potvrđuju i ratifikovani sporazumi o granici sa BiH i Kosovom, prvi te vrste među državama nastalim na jugoslovenskom prostoru. Uprkos naslijeđenom statusu jedne od najnerazvijenijih jugoslovenskih republika, crnogorska ekonomija je danas vodeća na Zapadnom Balkanu'', istakao je Đukanović.
Kako je dalje dodao u prošloj godini zabilježen je realni rast BDP od 4,7 odsto, što je među najvišim stopama rasta u Evropi.
''Na još višem nivou je i rast u prvoj polovini 2018. U čitavom periodu nakon referenduma o nezavisnosti ostvarena je prosječna godišnja stopa realnog rasta ekonomije od preko 3%. Time je unaprijeđen životni standard stanovnika, koji je sada na najvišem nivou u regionu. Sa 34% prosjeka EU prije 12 godina došli smo u 2017. do 46%. Sve druge balkanske zemlje su ispod 40%, a neke nažalost i ispod 30%. BDP je od 2006. do kraja prošle godine nominalno povećan za 100 odst. Sledstveno tome, BDP per capita u tekućim cijenama u 2017. godini dostigao je blizu 7000 eura, u odnosu na nepune 3500 eura u 2006. Povećanje životnog standarda ogleda se i u prosječnoj plati i penziji. U avgustu ove godine prosječna plata je iznosila 511€, što je nominalno za oko 80 odsto više u odnosu na 2006'', naveo je Đukanović.
Prosječna zarada najviša u regionu ali daleko niža od EU prosjeka: Predsjednik Crne Gore je dalje istakao da je prosječna zarada u Crnoj Gori je najviša u regionu, ali je nažalost još uvijek tri puta niža od prosjeka u EU, što je, kako smatra, posljedica istorijskog zaostajanja Jugoistočne Evrope u ekonomskom razvoju.
''Važan impuls ekonomskom rastu u ovom vremenu dale su strane direktne investicije, čiji je neto priliv iznosio preko 6 milijardi eura, ili blizu18% BDP prosječno godišnje, odnosno oko 800 eura po glavi stanovnika na godišnjem nivou, što je u evropskom vrhu. Crna Gora već godinama bilježi veoma dobre rezultate u turizmu, koji čini 20 odsto BDP. U zemlji koja ima tek preko 600.000 stanovnika, broj turista u kolektivnom i privatnom smještaju u 2017. godini iznosio je oko 2 miliona. Naravno, treba podsjetiti da je u dobrom dijelu tog perioda harala razorna finansijska i ekonomska kriza u Evropi i u svijetu, koja je logično imala negativne reperkusije i na našu ekonomiju. Nedovoljna zaposlenost, posebno mlade generacije i dalje ostaje najveći izazov socijalnog razvoja Crne Gore u predstojećem periodu. Neophodno je daljim strukturnim reformama učvrstiti makroekonomsku stabilnost i unaprijediti konkurentnost crnogorske ekonomije na međunarodnom tržištu'', govori Đukanović.
Benefiti NATO saveza se osjećaju i na drugim poljima: Đukanović je dalje istakao da je pored pozitivnih efekata na bezbjednosnu i političku stabilnost, nakon članstva Crne Gore u NATO osjećaju se pozitivni efekti i na svim drugim poljima.
''Takođe, broj turista koji su ove godine posjetili Crnu Goru iz članica NATO porastao je za 25%. Pristupanje NATO svjedoči o značajnom reformskom pomaku našeg cjelokupnog društva na ekonomskom i političkom planu, kao i orezultatima i kontinuiranim naporima koje ulažemo u izgradnji pravne države. Kao država kandidat Crna Gora je najdalje odmakla u pregovaračkom procesu sa EU. Za 6 godina koliko traju pregovori, otvorili smo 31 poglavlje, i privremeno zatvorili 3. Crna Gora je ispunila sva početna mjerila, ukupno 22 koja su bila zadata u 13 oblasti, i time zaokružila zahtjevnu fazu pregovaračkog procesa. Predali smo i 32 pregovaračke pozicije. Upravo radimo na pripremi poslednjeg dokumenta ove vrste, na Pregovaračkoj poziciji za poglavlje 8 – Konkurencija. Nadamo se da će i preostala 2 poglavlja biti otvorena u najskorijoj budućnosti. Pored Konkurencije, to je poglavlje 27 – Životna sredina. Istovremeno, posvećeni smo ispunjenju završnih mjerila u svim oblastima u kojima su ti parametri definisani. Ne treba zaboraviti da je pregovarački proces s Crnom Gorom počeo u okviru novog pristupa, koji podrazumijeva otvaranje poglavlja 23 i 24 na početku, i direktnu zavisnot cjelokupnog procesa od napretka ova dva poglavlja, koja zbog istorijske reputacije predstavljaju i najveći izazov za region'', ističe Đukanović.
Crna Gora se već ponaša kao članica EU: Predsjednik Crne Gore je dalje naveo da se naša država već ponaša kao članica Evropske unije kada je u pitanju zajednička vanjska i bezbjednosna politika EU.
''Mi se bez izuzetka pridružujemo zajedničkim pozicijama EU, bez obzira na česte pritiske koje trpimo tim povodom, i spolja i unutar zemlje. Takođe, Crna Gora pruža kontinuirani doprinos miru i bezbjednosti kroz učešće Vojske Crne Gore u NATO, EU i UN operacijama i misijama. I pitanju rješavanja migrantske krize Crna Gora je pristupila u skladu s principima solidarnosti i humanosti, iskazujući želju da prihvatimo migrante iz afričkih država u granicama svojih kapaciteta. To je izraz kontinuirane posvećenosti humanim ciljevima, učvršćeneu vremenu ratova na prostoru bivše Jugoslavije, kada su u određenim periodima izbjeglice svih nacionalnosti, činile više od jedne četvrtine našeg stanovništva. Ekonomski i društveni napredak najdirektnije je povezan s rezultatima koje ostvarujemo u oblasti vladavine prava'', navodi Đukanović.
Napredak u borbi protiv organizovanog kriminala: Kako dalje ističe Crna Gora ima dobar napredak kad je u pitanju borba protiv korupcije na visokom nivou i organizovanog kriminala.
''Svjesni smo značaja vladavine prava za razvoj društva u cjelini, ne samo za dalju dinamiku pregovaračkog procesa. Predano radimo na ispunjavanju privremenih mjerila što će, nadamo se, biti vrednovano kroz pozitivan izvještaj i završna mjerila, i biti smjernica za dalje postizanje dobrih rezultata. Posvećeni smo snaženju pravosuđa, stvaranju uslova za potpunu garanciju sloboda izražavanja i medija, i konstruktivnoj saradnji sa civilnim sektorom. U tome imamo podrškuEvropske komisije, Savjeta Evrope i OEBS-a, s kojima radimo na dostizanju evropskih standarda. Izuzetno cijenimo finansijsku, ekspertsku i svaku drugu pomoć EU i država članica kroz pristupni proces. Isto tako nesebično dijelimo naša iskustva s drugim zemljama kandidatima. Mi čvrsto vjerujemo da je uspjeh bilo koje države Zapadnog Balkana na evropskom putu, uspjeh svih. Pritom smo sigurni da je princip regate, koji je još jednom potvrđen i u nedavnoj Strategiji proširenja, mehanizam koji predstavlja pravi stumulans i jača zdravu konkurenciju u ovom procesu na Zapadnom Balkanu'', istakao je Đukanović.
