POBJEDA: Druga ste generacija Crnogoraca u Argentini. Možete li nam reći nešto više o Vašim precima? Kad su došli u Argentinu, iz kojeg mjesta?
KREKUN: Posjedujem vrlo malo informacija o životu mojih predaka, babe i đeda prije svega. Znam da su živjeli u gradiću General Madariaga gdje danas živi veliki broj potomaka Crnogoraca. Imali su troje djece. Jedno od njih je moj otac. Kada je on napunio dvije godine, baba i đed su se razveli. Nakon toga moja baba Helena, kćerka Crnogoraca, rođena u Argentini, odlazi da živi u Hunin kod svoje porodice Pejović. Tamo su odrastali moj otac i njegova braća. Znam da je moj đed živio dugo u Mar Del Plati, najpopularnijem primorskom gradu u Argentini. Znam da je tamo i umro kad sam ja imao samo tri godine. Đed i moj otac su bili veoma distancirani. Đed Božo (u Argentini Natalio) je obnovio kontakt s mojim ocem kada je tata imao četrdeset godina.
POBJEDA: Znamo da ste advokat i umjetnik. Vaša velika umjetnička inspiracija je Crna Gora?
KREKUN: Da. Efikasan rad ambasadora Gordana Stojovića u Argentini, njegov blizak kontakt sa potomcima Crnogoraca u mojoj zemlji, mi je dozvolio da saznam više o istoriji porodice Krekun i da je njena istorija dugačka čak 900 godina. Do tada, prije nego što smo ostvarili kontakt sa ambasadorom znali smo samo da je naše prezime porijeklom iz eks-Jugoslavije. Veoma je važno znati da porijeklo našeg prezimena zauzima mjesto u devet stotina godina dugoj istoriji čovječanstva. Od tog momenta i prvih kontakata naše porodice sa ambasadorom Stojovićem Crna Gora je dio mene, osjećam je u krvi. Imao sam sreću da dotaknem tlo Crne Gore tokom 2016. godine i kad god imam priliku preporučujem svojim prijateljima i poznanicima odavde da je posjete. Bio sam prvi član porodice Krekun iz Argentine koji je imao priliku da posjeti Crnu Goru. Nažalost, moja posjeta je bila vremenski ograničena, što me je spriječilo da posjetim grad Bar gdje žive naši direktni rođaci (potomci braće moga đeda Boža Krekuna).
POBJEDA: Koliko je aktivna crnogorska zajednica u Buenos Ajresu?
KREKUN: Veoma smo aktivni. Takođe, član sam Matice crnogorske u Buenos Ajresu. Prva knjiga izdata od strane Matice u Buenos Ajresu bila je moja knjiga poezije ,,Paharos poetas“ (Ptice pjesnici). Matica je tim činom izdala prvu knjigu na španskom jeziku. To je bio, jeste i biće zauvijek veliki ponos za mene. Pomenutu knjigu nosim kao zastavu. Ona ne samo da promoviše moje umjetničko stvaralaštvo već u velikoj mjeri promoviše moje crnogorske korijene.
POBJEDA: Da li planirate da nastupate u postojbini?
KREKUN: Moj cilj je definitivno prenijeti duh moje umjetnosti u Crnu Goru. Zapravo, to nije cilj, već san koji očekujem da ću ispuniti. Kako je muzika univerzalna umjetnost, u njenom stvaranju nema granica u jeziku, osjećam da bi se mogli razumjeti veoma lako. Sanjam o tome da pišem pjesme koje govore o Crnoj Gori, o njenim ljudima, o korijenima. Osjećam da te melodije već odzvanjaju u mojoj glavi, ali ih još uvijek ne čujem glasno. Osjećam da su već napisane u nekoj paralelnoj realnosti i da samo čekaju da budu otkrivene. Hulio Kortazar (Julio Cortazar) je govorio da je on samo sjedio i prepisivao priče - da je on bio samo jedan običan medijum koji je pomogao da te priče ugledaju svjetlost i budu publikovane.
POBJEDA: Kakve utiske nosite iz Crne Gore?
KREKUN: Iskoristiću priliku da pošaljem veliki zagrljaj crnogorskom narodu. Želim da znaju da kada sam boravio prvi put u Crnoj Gori tokom 2016. godine, da sam osjetio kao da je već poznajem. Osjetio sam iznutra kao da sam već bio tamo. Ta posjeta mi je pomogla puno da razumijem prošlost, bez govora, osjećao sam blagostanje i sigurnost. Osjećao sam se kao da sam se samo poslije određenog vremena vratio svojoj kući. ,,Crna Gora je vječna!“ Ambasador mi je pomenuo ovu rečenicu prije nekoliko godina… koja me fascinirala ne samo svojom estetikom već i istinom koju nosi.
POBJEDA: Znamo da u Argentini i uopšte na latinoameričkom kontinentu živi veliki broj umjetnika potomaka Crnogoraca. Da li postoji neka veza ili saradnja između vas?
KREKUN: Da. Postoji kontakt i saradnja sa svim crnogorskim zajednicama na pomenutom kontinentu. Mislim da su to veze na čijem učvršćivanju treba raditi puno i da imamo veliki potencijal povezivanja u budućnosti. Međutim, osjećam da bi se sve to realizovalo potrebno je postojanje raznih politika koje mogu doprinijeti lakšem stvaranju veza i čvršćoj saradnji.
