To sve piše u Prostornom planu posebne namjene Nacionalnog parka "Skadarsko jezero", kojeg je Vlada usvojila na prošloj sjednici.
Kako se navodi u dokumentu, jedina otoka jezera je rijeka Bojana koja se uliva u Jadransko more. Jezero najveće količine vode dobija rijekom Moračom (62%). Oko 20% vode gubi isparavanjem naročito ljeti, a ostalih 80% vode otiče rijekom Bojanom.
Ukupna površina sliva rijeka koje utiču u Skadarsko jezero je 5.490km2 . Od toga 4.460km2 je u Crnoj Gori, a 1.030km2 na teritoriji Albanije.
Kako podsjećaju autori Prostornog plana, hidrologija zajedničkog sistema voda Skadarskog jezera je veoma složena.
„Najvažnije pritoke Skadarskog jezera utiču u jezero sa sjevera: Morača, Crnojevića rijeka, Crmnička rijeka, Orahovačka rijeka, Urelja sa Grabovicom, Nikalovića žalice, Velja i Mala Mrka, Pjavnik, Gostiljska rijeka, Zetica, Plavnica, Tara, Mala Morača, Šegrtnica, Karatuna, Bazagurska matica, Seljašnica na teritoriji Crne Gore.
Na teritoriji Albanije najvažniji vodotoci su Hotski potok, Proni i tat, Sića, Proni Rjolit i Proni Vraka.
Znatne količine vode Skadarsko jezero dobija iz povremenih i stalnih sublakustričnih izvora (oko ili vrulja). Među njima, najdublje je Raduš oko, čija je dubina 60 m, za vrijeme prosječnog vodostaja“, navode autori.
U području Hotskog zaliva (sjeveroistočni rub jezera) najznačajnija vrela su Ploče, Vitoja i Funije. Pri vodostaju Jezera ispod 6mnm, dubina Vitoje je 6,2m, a Ploče 19,4m, što znači da je dno ovih vrulja ispod nivoa mora.
Obilježavanjem podzemnih voda, ustanovljeno je da se ovim vruljama izlivaju vode karstne izdani istočnog oboda Zetske ravnice. Obodom Malog Blata poznata su oka: Biotsko Oko (dubina 9,15m), Brodić (4 m), Boljesestra (8m), Crno oko (26,5m), Krstato oko (6 m) itd.
Voda potiče od sjevernog i sjeverozapadnog zaleđa Malog blata, kao i vode koje dolaze od zbijene izdani zapadnog dijela Zetske ravnice i rijeke Morače kroz krečnjačke naslage istočnog oboda Malog blata. Bazagurska matica počinje nizom vrulja, a najznačajnija su: Đurovo oko (dubina 16m), Volač (24m), Karuč (28m), Kaluđerovo oko (18m).
Duž jugozapadne obale Jezera su vrulje Modra Oka (6,3 i 12m), a dalje prema Rumiji su najpoznatija Krnjičko oko i Raduško Oko. Raduško oko je najdublje oko u Jezeru čije je dno na -54 mnv.
Na osnovu geološke građe, hidrogeoloških odlika terena, oblika i mehanizama rada Raduškog oka, kao vjerovatna iznosi se pretpostavka da se ovim okom izlivaju vode koje dolaze sa sjevera, iz Zetske ravnice i njenog oboda, a koje prolaze ispod Jezerskog dna i izlivaju se uz juzni obod jezera.
Osim vrulja, od vodotoka Šegrtnice i Karatune na zapadu do Hotskog zaliva na istoku, Skadarsko jezero dobija vodu i od niza izvora, povremenih ili stalnih, koji u zavisnosti od nivoa površine Jezera, mogu povremeno imati izgled vrulje.
Svi potoci sjevernog oboda jezera u Donjoj Zeti, prihranjuju se vodom od zbijene izdani Zetske ravnice, a počinju kao izvori iz kvartarnih sedimenata. Takvi, povremeno izvori, povremeno vrulje su: Riječ, Mostić, Zbelj, Studenac, Kolađevica, Stari studenac, izvori Šegrtnice, izvori obodom ostrva Vranjina.
Pored njih, u najjužnijim djelovima Zetske ravnice, koja je stalno plavljena i pod barskim biljem, uočavaju se lokacije bez biljnog pokrivača, a voda na tim mikrolokacijama je bistra i hladna.
To su izvori ispod nivoa vode jezera, preko kojih se izlivaju vode zbijene izdani Zetske ravnice. Najčešće su aktivni tokom cijele godine. Prosječna precipitacija na području sliva Skadarskog jezera je oko 2.300mm padavina godišnje.
„Za Skadarsko jezero karakteristično je konstantno podizanje nivoa vode, koje je najvećim dijelom posljedica zasipanja korita Bojane, uslijed nanosa rijeke Drim. S druge strane, za vrijeme jesenjih i zimskih padavina, ogroman je priliv vode u jezero (Morača, Rijeka Crnojevića, Karuč itd.), što je uzrok velikih poplava, koje često traju i po nekoliko mjeseci.
Veza između rijeke Drim, Bojane i Skadarskog jezera određuje sezonske varijacije statusa i karakteristike jezera, ali ima i važan uticaj na morfologiju delte Bojane. Hidrološki režim je uslovljen, između ostalog i ispustima vode iz velikih hidro-elektrana i njihovih brana na rijeci Drim u Albaniji.
Pražnjenje rijeke Drim u Bojanu onemogućava slobodan protok vode iz jezera i utiče na vodni režim Bojane. Ova situacija u kombinaciji sa nejednakom količinom padavina tokom godine, glavni je uzrok poplava - najčešće i intenzivno prisutnih u novembru i decembru“, zaključuju autori.
