APSS se preselio u Porto Montenegro i to je prva vijest u vezi sa ovim APSS-om. Preselili su se jer godinama nemaju adekvatnu podršku Grada Kotora – to je jedan od razloga koji se mogu čuti. Iz APSS-a je više puta došla informacija da žele promjenu lokacije, da traže inspiritivan prostor pa izgleda da su našli jedan još inspirativniji od zatvora – Synchro zgradu!
Jer sudeći po onome što se ovih dana može vidjeti na njihovom instagramu, facebooku ili uživo – otvoren je prostor, svako ko je zainteresovan može da svrati – APSS ostaje na vrhuncu zadatka. Druga vijest je da Kosmos arhitekte vode ljetnju školu ove godine sa APSS-om i ko prati njihov rad zna da će ovo biti zanimljivo APSS ljeto.
Kako u APSS-u ističu, pored svih tema kojima se bave, u prvom planu je važnost neformalne edukacije kao oblika vaninstitucijske obrazovne aktivnosti. To znači da studenti treba da rade u prostoru koji nije sličan školama odnosno univerzitetima na kojima inače borave, da su pozvani da razmišljaju van okvira, da improvizuju sa materijalima i mehanizmima pomoću kojih dolaze do krajnjeg proizvoda. U tom procesu, ne traže samo praktična rješenja za postojeće probleme već, prije svega, razvijaju ideje!
Naravno, sve je to bazirano na istraživačkom procesu i interdisciplinarnom pristupu. APSS, njegujući kritičku misao, započinje dijaloge i pokreće inicijative u cilju rješavanja aktuelnih problema u prostoru.
APSS svakako ostaje u Boki jer je tema o problemima mobilnosti izuzetno fokusirana na ovo područje. O relevantnosti teme ovogodišnjeg APSS-a upravo govore organizacije i partneri ispred kojih će na Panelu „Izazovi održive mobilnosti u Boki Kotorskoj“ govoriti: UN Resident Coordinator - Fiona McCluney, Giovanni Dannielli, Direktor marine Porto Montenegro - Tony Browne, Tatjana Jelić - sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Opštine Tivat, kao i predstavnici Ministarstva saobraćaja i pomorstva.
Na Press konferenciji koja slijedi nakon panela će govoriti i Aivo Orav, šef EU Delegacije u Crnoj Gori jer na APSS-u će se ujedno obilježiti i Evropska nedjelja mobilnosti.
A što je zapravo problem mobilnosti u Boki? Izuzetno velike saobraćajne gužve koje više nemaju veze sa sezonom jer traju tokom cijele godine? Nedostatak pješačkog saobraćaja između gradova, između naselja, u gradovima? Pa tako recimo nemate kuda hodati od Lastve do Lepetana, između Prčnja i Mua ili duž Dobrote, već dijelite istu ulicu sa automobilima. O biciklističkim stazama da ne govorimo. Pa kad je riječ o održivom razvoju, a o tome često pričamo, na što se u stvari misli? Javni transport na vodi je nekad bio predviđen u planu Južnog Jadrana – što je sa tim danas? To su sve pitanja o kojima učesnici ovogodišnjeg APSS-a iznose svoje stavove …..
Ovo su bile polazne teme za studente ali od njih, kako kažu iz APSS-a, ne očekujemo rješenja već je njihov zadatak bio da adresiraju problem. Nakon sedam dana rada, 27 studenata iz 12 zemalja će predstaviti konačne radove i proces kroz koji su prošli, 14. Septembra u zgradi Synchro.
Prošle godine izložba se sastojala od 12 fantastičnih instalacija napravljenih pomoću kanapa i kažu da je ovu izložbu u Starom zatvoru u Kotoru za jedan mjesec vidjelo oko 2800 posjetilaca. Ove godine, po onome što se može vidjeti na njihovom instagramu, instalacije će biti privremene ali i veoma zanimljive.
Iste večeri će biti održano i predavanje Vedrana Mimice sa promocijom njegove knjige. Vedran Mimica je jedno od najistaknutijih imena arhitektonske scene na teritoriji bivše Jugoslavije, dugogodišnji Dekan čuvenog Berlage instituta koji je okupljao velikane arhitektonske scene kao što su Zaha Hadid, Rem Koolhaas i druge, a sada je dekan i profesor na IIT u Čikagu. Inače se bavi temom turizma u odnosu na arhitekturu i grad – veoma značajna tema kako u njegovoj rodnoj Hrvatskoj tako i kod nas.
U knjizi, koja odražava njegova zavidna pedagoška, kulturološka i intelektualna iskustva i dostignuća, Mimica, između ostalog, govori i o obrazovnom naslijeđu Berlage Instituta kroz niz specifičnih istraživačkih projekata studenata, a koji se tiču modela globalne urbanizacije, urbane transformacije u tranzicionim, post-socijalističkim demokratijama.
Kako neki kažu, APSS je samo ljetnja škola, ali ta ljetnja škola dominira društvenim mrežama (ove godine i potpuno novim dizajnom) pa od samostalnog privrednika, startap stručnjaka, do arhitekte, svi znaju što je APSS.
Osim toga, o reputaciji samog događaja i na evropskoj i svjetskoj sceni govore brojne objave u najrelevantnijim arhitektonskim magazinima i portalima (Domus, Archdaily, Monu, Dezeen…), ali i pozivi na učešće i partnerstva sa brojnim arhitektonskim platformama i bijenalima (MAO, Chicago Bienalle, Future Architecture Platform, Venice Biennale, Sharing conference u Friburgu…). Do sada, APSS je ugostio više od 60 predavača i preko 150 studenata iz svih krajeva svijeta.
APSS 2018 program, i sa temom Crossing Temporary, nastavlja da istražuje pitanje privremenog u arhitekturi. Ako vas zanima koga možete sresti na APSS-u ove godine, zašto ih treba upoznati i kako im možete prići – evo preporuka.
Giovanni Danielli, učesnik APSS Finala, Doktor nauka Ekonomije i Geografije, predavač i konsultant u oblasti prostornog planiranja, transporta, turizma i životne sredine, je profesor i istraživač na Univerzitetu u Bernu i Univerzitetu primijenjenih nauka u Lucernu. Osnivač je studija Gradskog i Pejzažnog planiranja na Švajcarskom Federalnom Tehnološkom Institutu u Cirihu. Giovanni Danielli aktivno radi u radnim grupama koje prave strategije održive mobilnosti – ako je to nešto što vas zanima – zna kako napraviti spregu sa biznisom iako dolazi iz akademskog svijeta. Fotografija mu je hobi, on možda misli i profesija, pa je to možda i način da započnete razgovor.
Julien Lanoo, predavač na APSS Finalu, je jedan od najistaknutijih arhitektonskih fotografa današnjice. Lanoove fotografije karakteriše posebna zavodljiva atmosfera, arhitektura koja je u pozadini vreve gradskog života. U Crnoj Gori je fotografisao Dom Revolucije u Nikšiću, za predstojeću knjigu „RE-USE-ISM“, koja sumira rad nastao na i proistekao iz APSS-a 2012-2016 i nedavno je vodio žučnu facebook raspravu povodom trajnog uništenja ovog objekta. Julien Lanoo je je fotografisao projekte poznatih praksi kao što su Herzog & de Meuron i LAN, između ostalih. Nedavno je sa dugogodišnjim saradnikom, arhitektom Julien de Smedt, objavio knjigu „Built Unbuilt“ koja se bavi de Smedtovim stvaralaštvom kroz Julienov objektiv.
KOSMOS Arhitekti su bili učesnici APSS RE-USE konferencije 2016. godine. Ove godine su na APSS-u u ulozi mentora i učesnika na APSS Finalu. Oni funkcionišu po principu virtuelne saradnje i okupljaju partnere sa sjedištima u Bazelu, Moskvi, Bangkoku i Njujorku. Dobitnici su nagrada na mnogim važnim arhitektonskim konkursima kao što su: konkurs za Hans Christian Andersen Muzej u Danskoj; Queensway u Njujorku; Nike sportski centar u Moskvi; Street Architecture Competition za Storefront for Art and Architecture. Uspjeli su u Švajcarskoj iako su Rusi, što vjerovatno govori dovoljno o njima! Bili su nominovani za Swiss Art Awards.
Ko ide na šoping izlete u Tiranu vjerovatno je primijetio novi Skenderbeg trg.
51N4E je internacionalna praksa, aktivna od 1998., sa sjedištem u Briselu, koja se bavi arhitektonskim projektovanjem, razvojem koncepata i strateškim prostornim transformacijama. Osnovači su Johan Anrys i Freek Persyn. Dobitnici su European Urban Public Space Award upravo za projekat Skenderbeg trga u Tirani. Stekli su reputaciju kroz ključne projekte kao što su: Lamot, TID Toranj u Tirani, C-Mine, BUDA factory.
3LHD, jednu od najuspješnijih arhitektonskih praksi regiona, APSS publika je imala priliku čuti još na APSS Finalu 2013. 3LHD važe za najuspješniju kancelariju regiona - interdisciplinarna, mnogo puta nagrađivana praksa sa sjedištem u Zagrebu, poznata po brojnim realizovanim projektima u turizmu – Hotel Lone, Hotel Adriatic, Mulini beach, Dubrovnik Palace… Ovog puta, direktno sa otvaranja LN Garden Resort-a u Kini, dolaze na APSS Finale kako bi podijelili i to iskustvo. Iza njihovog naziva stoje 4 arhitekte – tri ljevoruka (3L) i jedan koji ne crta rukom već isključivo na računaru pa on stoji pod 'HD'. E pa HD će biti na APSS-u i pričaće između ostalog o novom softveru za projektovanje koji su razvili za Grafisoftom.
Ono što je konstanta u radu APSS Instituta sve ove godine je stav da obrazovanje kao najvažnija tačka razvoja, mora biti pokretačka snaga u disciplinama kojima se Institut bavi. Učeći od poznatih iskustava, kao što su Berlage institute ili Ravnikarov Kurs B u dizajnu, na Panelu „Obrazovanje i arhitektura“ će se voditi diskusija sa njihovim glavnim akterima i drugim učesnicima o tome kako postaviti ovu temu u okviru šire diskusije.
Berlage Institut, nezavisna postdiplomska škola iz Roterdama, osnovana od strane čuvenog arhitekte Hermana Hertzbergera je od 1990. do 2012. bila jedan od najelitnijih evropskih i svjetskih obrazovnih centara za arhitektutru i urbanizam. Posljednji dekan i „duhovni vođa“ Berlage Instituta, Vedran Mimica, arhitekt svjetskog renomea i profesor na vodećim aritektonskim školama će biti jedan od govornika na Panelu.
Idejni tvorac dizajnerski neprevaziđenog kioska K67, profesor Saša Machtig, će kroz svoje predavanje, ali i na Panelu govoriti o svom akadeskom iskustvu - kako o osnivanju Akademije likovnih umjetnosti u Ljubljani, tako i studentskom iskustvu na Kursu B kod čuvenog profesora Edvarda Ravnikara, vodećeg slovenačkog arhitekte poslijeratnog perioda. Kiosk K67, jedan je od centralnih eksponata na nedavno otvorenoj izložbi „Ka betonskoj utopiji“ u MoMA - Muzeju savremene umjetnosti u Njujorku.
Osim kioska, modularni sistem autobuskih stanica – Euromodul kao i korpe za otpatke Žaba, telefonske govornice, obilježili su odrastanje svih onih u osamdesetim i devedesetim godinama 20. vijeka. Saše Machtiga je legenda jugoslovenskog dizajna koji je obilježio sliku jugoslovenskog grada druge polovine 20. vijeka.
Još jedan učesnik je i profesorica Slavica Stamatović Vućković, dobitnica Trinaestojulske nagrade 2009. godine, alumna Univerziteta La Sapienza i Univerziteta u Beogradu, sa Arhitektonskog fakulteta u Podgorici. Ona se bavi naučno-istraživačkim radom u oblasti istorije i teorije arhitekture, sa posebnim osvrtom na 20. vijek i period moderne. Nedavno je izdata njena prva knjiga – „Objekti kulture u Crnoj Gori 1945-2000
Ko je zainteresovan da dođe na APSS danas i sjutra, svi programi su otvoreni za javnost i besplatni.
Fotografije i video Luka Bošković
