Američki predsjednik Donald Tramp iznenadio je mnoge žitelje Balkana sa izjavom da su Crnogorci agresivni ljudi, koji mogu izazvati Treći svjetski rat. Džonson nije htio da komentariše tu izjavu.
“Prije svega, ja sam predsjedavao Podkomitetom u vrijeme prijema Crne Gore u NATO. Takođe sam predsjedavao kada je Senat tu odluku ratifikovao sa 98 prema 2. Očigledno je da podržavam članstvo Crne Gore u NATO-u. Posmatram Crnu Goru kao našeg prijatelja i saveznika”, kazao je Džonson.
Govorio je i o negativnom ruskom uticaju u regionu.
“Prije svega, to je za žaljenje, jer bih zaista želio da Rusija prihvati pruženu ruku zapada i da u potpunosti integriše svoju ekonomiju sa zapadom, da prekine sa agresijom – kao što je invazija na Gruziju, nelegalna okupacija Krima, invazija na Ukrajinu, zamrznuti konflikt u Transnistriji, miješanje na Baltiku, širom regiona, pa i u našoj zemlji. Nažalost, oni imaju on-line uticaj. Želio bih da Rusija bude prijateljski rival, ali je nažalost prije suparnik. Oni u Istočnoj Evropi, zaista ne nude ništa u kontekstu ekonomskog prosperiteta. Destabilizuju situaciju. To je, ponavljam, za žaljenje. Nadam se da će Vladimir Putin promijeniti mišljenje i shvatiti da je za Rusiju najbolji put saradnja. Dakle, ne destabilizacija, već saradnja sa državama kao što su i Srbija i SAD i evropske sile, kako bi pomogli da se uspostave mir i stabilnost u Evropi i u svijetu”, ocijenio je Džonson.
On se slaže sa ekspertima koji vjeruju da Rusija Balkan doživljava kao teren za ispitivanje granica mogućnosti.
“To bi moglo biti ono što rade. Lično vjerujem da je njihova namjera destabilizacija. Oni ne nude ništa više od toga”, jasan je Džonson.
Na pitanje gdje je Balkan na listi prioriteta administracije Donalda Trampa, Džonson kaže da može govoriti o svojim prioritetima.
“Ne mislim da sam neku zemlju u Evropi posjetio vise od tri puta. A ovdje sam sada po treći put. Jasno je da je ova regija visoko na listi mojih prioriteta, takođe i pomoćnika državnog sekretara Vesa Mičela”, kazao je Džonson.
Govoreći o “kosovskom problemu”, smatra da su srpski i kosovski zvaničnici ozbiljni kada kažu da bi podjela mogla biti rješenje višedecenijskog problema.
“Mislim da su ozbiljni kada je riječ o pronalaženju rješenja. Ponavljam, mi nećemo ništa nametati, rješenje mora proizaći iz tih razgovora. Ja razumijem zabrinutost ljudi i ta zabrinutost je legitimna zbog opasnosti domino efekta, ali rješenje ćemo prepustiti rukovodstvu Srbije i Kosova i potom ćemo to rješenje razmotriti i izraziti naš stav i potencijalnu zabrinutost po pitanju istog”, kazao je Džonson.
Neke države, prije svega Njemačka, kategorički je protiv bilo kakve promjene granica između Srbije i Kosova.
“Rekao bih da su oni povukli crvenu liniju, dok mi nismo. Ali mi veoma podržavamo dijalog koji predvodi Evropska unija u smislu približavanja dvije strane. Pozdravljamo taj dijalog, ali ne podvlačimo nikakvu crtu”, jasan je Džonson.
