On je dodao da je u toku izrada novog zakona o kreditnim institucijama.
POBJEDA: Očekujete li pregrupisavanja u bankarskom sektoru ili dolazak novih banaka i kojih?
VUJAČIĆ: Imajući u vidu veličinu crnogorskog tržišta, u posljednje vrijeme pojedine međunarodne institucije postavljaju pitanje o potencijalnoj zasićenosti tržišta sa 15 postojećih banaka. Smatram da će odgovor na to pitanje najbolje dati tržište. Naime, ukoliko tržište ne može da podnese ovoliki broj banaka, neminovno je da u budućem periodu možemo očekivati konsolidaciju, odnosno spajanja nekih banaka.
Međutim, ne treba zaboraviti da su pojedine banke na našem tržištu osnovane sa posebnim namjenama, da podrže pojedine projekte ili su fokusirane na određene tržišne niše. U posljednje vrijeme aktuelna postaje i želja da se uđe na područje investicionog bankarstva. Upravo u tom segmentu i vidim dominantan motiv za osnivanje novih banaka, s obzirom da nema previše prostora za bavljenje tradicionalnim bankarskim poslovima primanja depozita i davanja kredita. U tom slučaju Crna Gora bi se, zbog svoje atraktivnosti kao investiciona destinacija, koristila kao platforma za poslovanje u kojem je cijeli svijet tržište.
Interesovanje za osnivanje novih banaka ne jenjava, pri čemu, po najavama pojedinih investitora, u skorijem periodu možemo očekivati i konkretne aplikacije. Kao i do sada, sve aplikacije će biti razmatrane na profesionalan i odgovoran način, vodeći računa o realnosti podnesenih biznis planova, snazi i reputabilnosti potencijalnih investitora, kao i legalnosti novca koji žele da investiraju u banku.
POBJEDA: Kako ocjenjujete stanje u bankarskom sektoru s obzirom na to da se u posljednje vrijeme u javnosti pominju problemi u nekim bankama?
VUJAČIĆ: Bankarski sektor u Crnoj Gori, kao cjelina, je stabilan, adekvatno kapitalizovan, visoko likvidan i profitabilan, pri čemu ga karakterišu pozitivni trendovi. Sve značajne bilansne pozicije bilježe rast, tako posmatrajući na godišnjem nivou, u odnosu na kraj drugog kvartala 2018, ukupna aktiva bilježi rast od 10,76 odsto, krediti 13,01 odsto, depoziti 15,22 odsto, dok je rast ukupnog kapitala, kao posljedica primjene IFRS 9 standarda, iznosio samo 2,31 odsto. Agregatni koeficijent solventnosti, kao relativni pokazatelj adekvatnosti kapitala banaka, na kraju drugog kvartala 2018. iznosio je 17,15 odsto i bio je značajno iznad regulatorno propisanog minimuma od 10 odsto.
Navedeno znači da bankarski sistem kao cjelina ima dovoljno kapitala za pokriće svih rizika kojima su u ovom trenutku izloženi.
(Opširnije u današnjoj Pobjedi)
